Nacionalni spomenik
34

Kardinal Puljić: Katolička crkva se ne odriče prava na povrat nasilno oduzete crkve u Jajcu

A. P.
Foto: E. M./Klix.ba
Foto: E. M./Klix.ba
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, u saopćenju za javnost koje potpisuje nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, navela je da sa zabrinutošću prati situaciju u Jajcu o budućem pravnom položaju krunidbene i oprosne samostanske Crkve sv. Marije sa Zvonikom sv. Luke, koja je padom Jajačke banovine 1528. godine oduzeta Katoličkoj crkvi i bila pretvorena u džamiju.
Godine 1832. cijeli objekt je izgorio u požaru i nikada poslije toga nije bio obnavljan niti korišten u sakralne svrhe od strane bilo koje vjerske zajednice. Austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini proglasile su Crkvu sv. Marije sa Zvonikom sv. Luke nacionalnim spomenikom i predale je na upravljanje Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Od tada pa do dana današnjeg, Crkva sv. Marije uživa najvišu zaštitu države kao nacionalni spomenik.

Od 2007. godine brigu o ovom nacionalnom spomeniku vodi Javna ustanova "Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca", uz nadzor nadležnih federalnih i državnih institucija.

"Stoga smo iznenađeni zahtjevom Islamske zajednice BiH da se Crkva sv. Marije sa Zvonikom sv. Luke preda u legitimni posjed Islamskoj zajednici, koja se legitimira kao vlasnik crkve i zemljišta. Prisiljeni smo takvom zahtjevu se usprotiviti jer Zakonik crkvenoga prava ne ostavlja mogućnost mjesnim biskupima niti biskupskim konferencijama pristajati na otuđenje crkvene imovine, napose sakralnih objekata nasilnim putem (kan. 125, par.1) nego ih obavezuje na povrat tako otuđenih objekata i sudskim putem, kada i ako je to nužno (kan. 1297). S obzirom na nepobitne povijesne činjenice, kao i povijesnu nepravdu učinjenu prema Katoličkoj crkvi u ovom i nizu drugih slučajeva, Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ne odriče se svoga prava na povrat nasilno oduzete krunidbene Crkve sv. Marije sa Zvonikom sv. Luke u Jajcu koju katolički puk u Bosni i Hercegovini doživljava kao dio svoga identiteta", poručio je biskup Puljić.

Navodi da su svjesni da ovaj slučaj u Jajcu može izazvati neželjene posljedice i narušiti ionako krhke međuvjerske i međunacionalne odnose, ne samo u Jajcu nego i u cijeloj ovoj državi.

"Zbog toga se Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine u ovom slučaju opredjeljuje za dogovor na dobro svih vjernika i građana ove zemlje, te ističemo svoj zahtjev za priznavanje statusa sudionika u sudskom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Jajcu (Broj predmeta: 128 0 P 028330 19 P, od 09.07.2019. godine) sa sljedećim stavom Biskupske konferencije u ovom pitanju: Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine smatra neprimjerenim zahtjev Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini - Medžlis Islamske zajednice Jajce - Sjedinjeni vakuf u Jajcu, za predaju u posjed Crkve sv. Marije sa Zvonikom sv. Luke u Jajcu na upravljanje Islamskoj zajednici BiH, jer je nepobitna povijesna činjenica da je ta Crkva nasilno oduzeta od njena izvornog vlasnika, Katoličke crkve. Naša je želja da u domovini Bosni i Hercegovini izgrađujemo suživot utemeljen na razumijevanju i uvažavanju, na dobrobit svih njenih građana, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. Zbog toga životno važnog duhovnog dobra, uprkos gore iznesenih povijesnih činjenica i obavezujućih odredbi crkvenoga prava, pristajemo da Crkva sv. Marije (pretvorena u Fethija, odnosno sultan Sulejmanova džamija 1528. godine) sa Zvonikom sv. Luke, i dalje ostane pod najvišom zaštitom države i pod direktnim upravljanjem Javne ustanove 'Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca', a uz strogi monitoring Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, da se restaurira i uredi po najvišim standardima i učini dostupnom svim građanima kao jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine", istaknuto je u saopćenju za javnost.

Puljić dodaje da se Crkva sv. Marije, odnosno džamija Fethija ne koristi se u vjerske svrhe skoro 200 godina. Proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine prije više od 120 godina i kao takva pripada svim građanima Bosne i Hercegovine.

"Naše je mišljenje da tako treba i ostati, jer bi svaka druga odluka mogla izazvati goleme posljedice na međuvjerske i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini, kao i na opću sigurnost", istaknuto je u saopćenju Biskupske konferencije BiH.