Nađa Zubčević o preprekama bh. inovatora: Ne vrijedi čekati državu, sve moramo sami
Već prve prepreke za Zubčević uslijedile su nakon predstavljanja izuma na Turniru društvenih inovacija pod pokroviteljstvom Fondacije Mozaik i nakon prve investicije za kreiranje prvog prototipa njenog inovativnog prizvoda.
"Visoki nameti, troma administracija, besmisleni zakoni, nedovoljni poticaji za inovatore samo su neke od prepreka na koje sam nailazila već na samom početku svoje 'karijere bh. inovatorice'. Jedno je sigurno, potencijal inovacija i inovatora u BiH nije prepoznat. Ono što sam do sada zasigurno shvatila jeste da ukoliko želimo nešto da postignemo, to se ne može desiti preko noći i ne vrijedi čekati nikakve pozive, već je potrebno sam kreirati svoj put", govori nam Zubčević na početku razgovora.
Na pragu odustajanja
Nakon prvog medijskog pojavljivanja antibakterijskog podmetača za WC dasku i Zubčević priznaje da je interes javnosti bio i više nego zapanjujući.
"O ovom izumu su prenosili ruski, turski pa čak i japanski portali. Do sada sam osvojila desetine međunarodnih medalja, od kojih bih izdvojila najznačajniju - Semi Grand Prize iz Seula koji je jedan od vodećih gradova kada je riječ o razvoju tehnologije i zlatnu medalju iz Poljske", kaže Sarajka.
Međutim, bez obzira na ove uspjehe, izum još nije zaživio na tržištu jer su potrebne velike investicije za kreiranje prve serije ovog proizvoda.
"Moram priznati da sam bila na pragu da odustanem od ovog izuma, ali početkom 2019. godine sam dobila bespovratna sredstva od Instituta za razvoj mladih KULT, uz pomoć čijih sredstava planiram dodatno unaprijediti proizvod, pokrenuti Crowdfunding kampanju i osigurati dovoljna sredstva za pokretanje prve serije proizvoda", otkriva nam Zubčević.
Vodeći se ličnim iskustvom, u nastavku razgovora bh. inovatorica govori nam da oni koji žele zaštititi svoj izum ne mogu pronaći sve potrebne informacije na jednom mjestu, a koje se odnose na patentiranje proizvoda.
Kako nam pojašnjava, u BiH samo Federalno ministarstvo za preduzetništvo, razvoj i obrt te Ministarstvo civilnih poslova BiH daju poticaj inovatorima, a ti pozivi se objavljuju jednom godišnje.
"Iznosi koji se nude kroz ove poticaje nisu dovoljni kako bi se obavila sva potrebna istraživanja i razvoj potencijalne inovacije te inovatori često moraju čekati nekoliko godina kako bi osigurali dovoljno sredstava za svoju inovaciju, a znamo da svaka godina čekanja u ovom brzom i naprednom okruženju u kojem živimo predstavlja luksuz. Konkretno za moju inovaciju, oba puta sam dobila podršku od ministarstava, ali ta sredstva mi nisu bila dovoljna da realizujem sve ono što mi je potrebno. Inovatori se često sami odlučuju da zaštite svoju inovaciju, ulože puno novca, da bi na kraju shvatili da uopće nisu imali inovaciju i da ta njihova 'ideja' već negdje postoji. S druge strane, ako se odluče da angažuju pravnog zastupnika koji će to uraditi za njih, to opet zahtijeva puno novca te se na taj način samo vrtimo u krug. Inovacije koje se i zaštite patentom, uglavnom ne dožive komercijalizaciju te završe u ormarima sakupljajući prašinu", razočarana je Zubčević.
Ipak, i pored silnih prepreka, bh. inovatorica ne odustaje. Kaže za sebe da je "zaražena virusom kreativne znatiželje" zbog čega joj nove ideje stalno naviru. Priznaje da je teško uskladiti privatne i poslovne obaveze, ali ističe da je bitno fokusirati se na jednu stvar, imati svoj zacrtani cilj i pustiti da vas vode vaša ambicija i inicijativa.
Pojedinci izostavljeni u javnim pozivima
Uz stalne ekonomske, društvene i političke krize u BiH Zubčević smatra da se naučno-istraživačkim radom u BiH danas bave samo pravi entuzijasti i ljudi koji to rade iz strasti.
"Naučno-istraživački rad u BiH je jedna posebna tema koja me, kao mladu i obrazovanu osobu, dodatno zbunjuje. U javnim pozivima vezanim za naučno istraživanje koje raspisuju pojedina ministarstva, mogu se prijaviti visokoškolske ustanove, instituti, istraživački centri u privredi, ali ne mogu pojedinci, inovatori... Zašto? Zato što se status inovatora ne spominje u zakonima o naučno-istraživačkom radu. S druge strane, otkako postoji Institut za intelektualno vlasništvo BiH, od 1993. godine, institutu nije dostavljena nijedna prijava za priznanje patenta iz brojnih naučno-istraživačkih instituta. U istom razdoblju, od 1993. do 2016. godine, institutu je podneseno oko 1.150 patentnih prijava 'domaćih osoba', upravo od naših bh. inovatora, pojedinaca. Prema ovome bi se reklo da je naučni istraživač termin koji je rezervisan samo za zaposlene u naučno-istraživačkim institucijama", naglašava Zubčević.
Zubčević je inače magistrica biologije-biohemije i fiziologije te članica Asocijacije inovatora BiH. Ova asocijacija danas ima više od 400 članova, a širom svijeta promovisala je više od 380 inovacija. Bosanskohercegovački inovatori do sada su osvojili skoro 1.400 svjetskih priznanja.
Na pitanje može li BiH biti mjesto razvoja novih radnih mjesta kroz veća i sistemska ulaganja u inovacije, tehniku i tehnologiju, Zubčević ističe primjer Švicarske koja, iako je površinom manja od BiH, godišnje registruje više od 43.000 firmi na bazi inovacije.
"Svakako da to može učiniti i BiH. Švicarska godišnje u inovacije ulaže 2,5 posto BDP-a, dok BiH ulaže 0,5 posto BDP-a. Njihove regulacije su vrlo jednostavne i jasne, porezi među najnižim u u Evropi, dok znamo kakva je situacija u BiH. Da ne bude da se samo žalimo i upiremo prstom u našu jednu jedinu zemlju BiH, naravno da ima dosta i do našeg mentaliteta. Nažalost, većina građana u BiH smatra da njihova cijela sudbina ovisi i leži u rukama države od koje zahtijevaju da im rješava sve probleme. Visoki nameti, troma administracija i besmisleni zakoni jesu prepreka, ali ne i nešto što je nemoguće prevazići. Napredak i prosperitet može doći od nas, običnih građana koji će kreirati nešto malo, srednje i veliko", ističe Zubčević.
Razgovor završavamo uz citiranje uspješnog fimskog reditelja Jamieja Paolinettija. Poduzetna i entuzijastična Sarajka ponavlja da živimo u vremenu instant generacija koje očekuju da će se sve desiti preko noći.
"Moramo biti svjesni da za ideju treba vremena, strpljenja i da za početak moramo izaći iz svoje zone komfora ako želimo nešto promijeniti. Ograničenja postoje samo u našim umovima. Ako koristimo maštu, otvaramo svijet beskonačnih mogućnosti", zaključila je Zubčević.
