Trnka: Prijevod Dejtonskog sporazuma na srpski jezik se razlikuje u odnosu na bosanski i hrvatski
Trnka je kao i prethodni sagovornici portala Klix.ba podsjetio da ne postoji zvanični prijevod i da bi se dilema o eventualnoj razlici između spomenutih pojmova otklonila onda kada bismo konačno dobili zvanični prijevod.
"Podsjećam da je prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu 14. decembra 1995. istovremeno napravljen jedan mali sporazum kojim su zaduženi potpisnici sporazuma - tadašnja Savezna Republika Jugoslavija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina - da naprave službeni prijevod s engleskog na bosanski, hrvatski i srpski jezik", napomenuo je.
Prema njegovim riječima, sporazum na engleskom jeziku postoji iz razloga eventualnog spora. Tvrdi da se u ovom i drugim međunarodnim sporazumima navodi sintagma bosanski jezik, što je za njega potvrda međunarodnog priznanja ovog jezika.
Također je podsjetio na to da je u Parizu odlučeno da se formira ekspertna grupa koja će biti odgovorna za prijevod sporazuma, a u kojoj je i on bio. Već tada su nastale nesuglasice.
"Odmah, prilikom usaglašavanja tekstova na preambuli Ustava Bosne i Hercegovine su nastale suštinske razlike između strana ili potpisnica sporazuma. Predstavnici tadašnje SRJ i Hrvatske su tada stalno insistirali na tome da su konstitutivni narodi donijeli Ustav kao da do tada nije postojao, već da je tada donesen. Ali, Dejtonskim sporazumom je garantovan kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine i njeno članstvo u međunarodnim organizacijama i da je ona samo izvršila unutrašnju transformaciju unutrašnjeg uređenja", obrazložio je Trnka.
Nakon toga ekspertna grupa se, kako je kazao, razišla i nikada više poslije toga nije pokušala napraviti službeni prijevod. Ured visokog predstavnika (OHR) je kasnije preveo sporazum.
"U međuvremenu je zbog potrebe za svakodnevno korištenje Ustava Ured visokog predstavnika napravio prijevod na tri jezika i taj prijevod koristi Ustavni sud Bosne i Hercegovine. On je dostupan i na web stranici Ustavnog suda. Dakle, kada ovaj sud to koristi s pojmom konstitutivnost naroda, a ne konstituentnost, to znači da i oni prihvataju tu verziju", rekao je.
"I Ustav Republike Bosne i Hercegovine je sadržavao pojam sličan pojmu konstitutivan"
Uzrok postojećih problema uočava u tome kada su se, kako je izjavio, Srbija i Hrvatska samoproglasile nacionalnim državama i pokušale prisajediniti cijeli svoj nacionalni korpus koji postoji i u Bosni i Hercegovini.
Trnka je ukazao na to da je i Ustav Republike Bosne i Hercegovine imao, kako je naveo, formulaciju koja je slična onoj pod nazivom konstitutivni narodi, ali razlika postoji u odnosu na dejtonski Ustav.
"Na prvom mjestu je bio pojam građanin Bosne i Hercegovine, pa je glasilo da je Republika Bosna i Hercegovina država građana - Muslimana, Hrvata, Srba i drugih naroda i narodnosti. Nakon rata su se stvari obrnule, jer je bio takav odnos političkih snaga u Daytonu i na prvo mjesto je stavljen pojam konstitutivnost. To je bila cijena da se zaustavi rat. Poslije toga, kako je odmicalo vrijeme, pokazalo se da to nije u skladu sa civilizacijskim tekovinama jednog demokratskog uređenja. Onda možemo pratiti da se iz međunarodne zajednice postavljaju određeni zahtjevi da se relativizira pojam konstitutivnosti, jer on po svojoj definiciji sadržava diskriminaciju", naglasio je.
I on je napomenuo da se u presudama Evropskog suda za ljudska prava u nekoliko slučajeva navodi da je konstitutivnost nastala u ratnim okolnostima i da se to mora promijeniti ili da svi građani moraju imati jednaka prava na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
"U posljednjem izvještaju Evropske komisije iz maja 2019. postoji posebno poglavlje koje kaže da pojam konstitutivnosti naroda nije podudaran evropskim vrijednostima. Tu se čak pojam konstitutivni narodi stavlja pod navodnike. Traži se od institucija da primjenjuju evropske vrijednosti", dodao je Trnka.
Ono što je ocijenio zanimljivim jeste to što, kako je potcrtao, i probosanske stranke ne akcentiraju prethodno navedeno.
"Ne postoji razlika između konstituent i konstitutivan"
Ponovio je da uopće nije bilo pokušaja da se napravi zvanični prijevod Dejtonskog mirovnog sporazuma te je istakao ulogu Francuske po ovom pitanju.
"Koliko se sjećam, Ministarstvo vanjskih poslova Francuske je bilo zaduženo da koordinira aktivnosti potpisnica da rade na tom prijevodu, ali od toga ništa nije bilo", poručio je.
Trnka je naglasio da postoje razlike i u postojećem prijevodu.
"U posljednjoj rečenici preambule Ustava Bosne i Hercegovine - gdje se kaže da Bošnjaci, Srbi i Hrvati kao konstitutivni narodi zajedno s Ostalima i građanima - Bosne i Hercegovine, e sad pazite, u tekstu na srpskom jeziku piše da odlučuju o donošenju Ustava, a na bosanskom, hrvatskom, pa i na Ustavnom sudu piše utvrđuju sljedeći tekst Ustava. Vidite da je i ovdje pokušano da se nametne ideja da su konstitutivni narodi sami donijeli ustav. Oni nisu odlučivali o Ustavu, već su utvrdili da je riječ o tekstu koji je predviđen mirovnim sporazumom", izjavio je.
U konačnici je odgovorio da li za njega kao profesora ustavnog prava postoji suštinska razlika između pojmova konstituent i konstitutivan.
"Neki od toga prave veliku priču, ali mislim da ne postoji suštinska razlika i da se eventualno može govoriti o terminološkim razlikama. To bi trebalo pitati odlične poznavaoce engleskog jezika, oni bi možda mogli to bolje reći. Nije problem u nazivima, već u procesima koji su se odvijali od raspada Jugoslavije do danas", zaključio je Kasim Trnka u razgovoru za Klix.ba.
