Čije zahtjeve podržavaju strani pregovarači u Izbornom zakonu: Primjer Angeline Eichhorst
Za razliku od Palmera, čija je uloga izazvala brojne komentare u javnosti, posebno nakon što je objavljen njegov non-paper u vezi s izmjenama Izbornog zakona, Eichhorst je ostala u sjeni. Međutim, kako saznajemo iz diplomatskih izvora, zapravo je Eichhorst mnogo više nego Palmer agilna u pregovorima o Izbornom zakonu, te u određenim segmentima pokazuje pristrasnost u korist HDZ-ovih zahtjeva.
Eichhorst i Palmer su i 2018. godine učestvovali u procesu pregovora o izmjenama Izbornog zakona u vezi sa provođenjem presude Ljubić. Podsjećamo, tada je razmatrano pitanje popunjavanja Doma naroda Federacije.
Palmer i Eichhorst su u junu 2018. godine, zajedno s tadašnjim ambasadorima SAD-a i EU Maureen Cormack i Larsom Gunnarom Wiegemarkom, organizirali sastanke političkih stranaka na kojima je razgovarano o rješenju.
Slično kao danas, tada se također vršio pritisak na probosanske političke stranke, prvenstveno SDP-a, SDA i DF-a, da popuste pred zahtjevima HDZ-a, koji je tražio da se prekine praksa da svi kantoni daju delegate u Klubu Hrvata, te da delegate u tom klubu daju samo kantoni s hrvatskom većinom.
Kako kaže izvor Klix.ba, upravo je Angelina Eichhorst tada presjekla, kazavši kako se ne može prihvatiti rješenje HDZ-a, ukoliko su protiv njega probosanske političke stranke koje su imale više od 600 hiljada glasača, u poređenju sa 119.000 HDZ-a.
Lekcije iz 2018.
Eichhorst je tada naučila lekciju, shvativši da se ne može gurati rješenje, koje odgovara HDZ-u, ako su probosanske stranke okupljene u jedan. Zato je upravo insistirala da se ne ponovi situacija iz 2018. godine, te je, kako je i naznačeno u Palmerovom non-paperu, bilo od najvećeg značaja izolirati SDP i NS od SDA i DF-a te reducirati format pregovora na Čovića i Izetbegovića.
To je na koncu pristup, koji sve vrijeme promovira i predlaže i sam Čović, insistirajući da pregovori trebaju biti između SDA i HDZ-a s obzirom na to da te stranke imaju najviše ruku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH s područja FBiH te da će ostale probosanske stranke pratiti šta se dogovori.
Uloga Hrvatske
Postoje informacije i da je Eichhorst i pod snažnim pritiskom predstavnika Republike Hrvatske u Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu, ali je ključni faktor njenog priklanjanja HDZ-u zapravo konformistički pristup, s obzirom na to da joj probosanske snage ne mogu stvarati glavobolju u Briselu, jer, za razliku od Zagreba, nemaju učešće u evorpskim institucijama.
Postavlja se, međutim, pitanje zašto su probosanske stranke pristale na reducirani format pregovora i zašto ne insistiraju da se pregovori vode na jednak način kao i 2018. godine, kada su sve zainteresovane strane istovremeno bile za stolom.
Razmjena teritorije i slučaj Kosovo
Eichhorst je, skupa s Richardom Grenellom i Palmerom, bila jedan od glavnih kreatora prijedloga o razmjeni teritorije između Srbije i Kosova, po etničkom principu. Tada je administracija Donalda Trumpa podržala takav prijedlog. To je nedavno potvrdio i njemački analitičar Bodo Weber.
U ključnom trenutku se uključila njemačka kancelarka Angela Merkel sazivajući, s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, sastanak s liderima država Zapadnog Balkana. Tada je jasno poručeno da ne može biti izmjene granica po etničkom principu, a inicijativa Angele Merkel je spriječila plan razmjene teritorije.
Kako naš izvor kaže i u pregovorima o Izbornom zakonu ključan će biti stav nove vlade u Berlinu, posebno nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nakon prodaje aviona Rafael, iskazao podršku Zagrebu po pitanju Izbornog zakona u BiH.
Ključno će biti da li će novi njemački kancelar Olaf Scholz ili ministrica vanjskih poslova Anaalena Baerbock poduzeti sličnu inicijativu onoj Angele Merkel iz aprila 2019. godine i spriječiti Eichhorst i Palmera da rješavaju sporove kroz etničke podjele.
U svakom slučaju, imperativ probosanskih snaga trebao bi biti, osim iznalaženja zajedničkog stava o konkretnim pitanjima izmjene Izbornog zakona (model za Predsjedništvo, pitanje Doma naroda FBiH) i internacionalizacija ovog pitanja i upoznavanje vlada svih važnih članica EU o pregovorima koji se vode.
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
