Naše robne rezerve i svjetske krize ili zašto živimo samo od danas do sutra?

U proljeće 2020. godine u prvom valu pandemije koronavirusa, kad je čitav svijet ulazio u lockdown i obustavljao sva "suvišna" kretanja, cijene nafte pale su na historijski minimum. Ekonomisti su tada apelirali da se po povoljnim cijenama otkupe znatne količine nafte da bi onda država mogla intervenisati i spriječiti kasnije šokove i nagla poskupljenja.

Naravno, to se nije desilo, bh. terminalski kapaciteti su premali i ostao je upamćen citat jednog od "odgovornih", kako "nismo mogli kupovati naftu jer je nemamo gdje, nećemo je na livadu".

Sad kad bubnjevi rata najavljuju veliki sukob Rusije i Ukrajine, a svi upozoravaju na brojne poremećaje, od rasta cijena energenata, do nestašica hrane, jer je Ukrajina "žitnica Evrope", naše vlasti ništa ne poduzimaju.

Tako je ekonomista Faruk Hadžić konstatovao da bi Bosna i Hercegovina trebala hitno uspostaviti i obnoviti robne rezerve te nabaviti dovoljne količine hrane za građane, barem za nekoliko mjeseci.

"U slučaju sukoba svi ulazimo u vrlo neizvjestan period, koji se indirektno može odraziti i na našu državu u ekonomskom smislu. Imamo rekordne naplate poreza, pripremite se sada dok još imamo vremena... Ako kojim slučajem dođe do sukoba, vrlo vjerovatno će doći do novog rasta cijena goriva na svjetskom tržištu i ko zna čemu to dalje sve može voditi. Da li će uopšte biti redovne isporuke u našu državu", napisao je Hadžić.

Još ranije su ovu temu nastojali aktualizirati iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, kazavši kako se samo stabilnim rezervama mogu kontrolisati inflatorni tokovi i osigurati opskrba građana nužnim namirnicama. Kazali su i kako Vlada FBiH potpisuje ugovore za osiguranje robnih rezervi s trgovačkim lancima, što je, kako kažu, apsurd.