Rođen je drugog marta 1931. godine, a predsjednik Sovjetskog saveza je bio od 15. marta 1990. godine do 25. decembra 1991. godine. Funkciju Generalnog sekretara Komunističke partije Sovjetskog saveza preuzeo je 1985. godine, te je od tada bio faktički lider ove države.
Jedan od prvih izazova sa kojima se susreo kao lider Sovjetskog saveza bila je nuklearna katastrofa u Černobilu 26. aprila 1986. godine. U prvim danima nakon katastrofe visoki zvaničnici su mu prenosili pogrešne informacije o razmjerama katastrofe. Nakon nekoliko dana održao je televizijski govor u kojem je rekao da je katastrofa pokazatelj raspostranjenih problema u Sovjetskom savezu kao što je loše obavljanje poslova.
Nakon preuzimanja vlasti povukao je sovjetsku vojsku iz Afganistana i pokušao provesti reforme u pravcu liberalizacije Sovjetskog saveza. Kroz "Glasnost" je dozvolio veću slobodu govora, dok je "Perestrojkom" pokušao da reformiše ekonomiju u Sovjetskom savezu kroz decentralizaciju odlučivanja.
Mjere demokratizacije koje je proveo su doveli do narušavanja do tada neprikosnovene vlasti Komunističke partije u Sovjetskom savezu. Također, odbio je da vojno interveniše u državama istočne Evrope kada je započelo urušavanje komunističkih sistema. Odustao je od tzv. Brežnjeve doktrine koja je podrazumijevala da Sovjetski savez ima pravo intervencije u komunističkim državama sa ciljem očuvanja režima.
Nakon što su baltičke zemlje proglasile nezavisnost očajnički je pokušavao da sačuva Sovjetski savez ali je djelovanjem Jelcina marginalizovan i u posljednjim mjesecima postojanja države njegov uticaj nije išao dalje od Moskve.
Nije učestvovao u pokušaju državnog udara kojeg su u augustu 1991. godine pokušali tvrdolinijaški komunisti sa ciljem ako treba i nasilnog očuvanja Sovjetskog saveza.
Nakon što je Sovjetski savez zvanično prestao da postoji 25. decembra 1991. godine, uspostavio je Gorbačov fondaciju i zalagao se za promociju ideja socijaldemokratije u Rusiji. Kritikovao je režime Borisa Jelcina i Vladimira Putina.
Po početku sukoba na istoku Ukrajine 2014. godine upozorio je da je svijet na ivici novog Hladnog rata i da se SAD prema Rusiji odnosi trijumfalistički. Također, u izjavi za Kosmolasjake pravdu 2014. godine rekao je da su građani Krima referendum ispravili grešku iz sovjetskog doba i da ih ne treba kažnjavati sankcijama, te je podržao pripajanje Krima Rusiji.
U julu je poznati kritičar Kremlja i novinar Aleksej Venidiktov u izjavi za ruski Forbes je rekao da je u kontaktu sa Gorbačovim i da on vjeruje da je njegovo životno djelo poništeno od strane Vladimira Putina.
Zbog ulogu u rukovođenju mirovnim procesima 1990.godine dobio je Nobelovu nagradu za mir, ali su mišljenja o njemu duboko podijeljena. Prema jednom istraživanju iz 2017. godine, 46 posto Rusa ga je smatralo za negativnu ličnost, 30 posto nije imalo mišljenje, a samo 15 posto ga je ocijenilo pozitivno.
Izdato narandžasto upozorenje za sutra: U nekim dijelovima se očekuje pola metra snijega
