Holodomor
159

Njemački Bundestag proglasio izgladnjivanje Ukrajinaca za vrijeme Staljina genocidom

S. Š.
Njemački Bundestag danas je usvojio rezoluciju kojom je Holodomor proglasio genocidom (Foto: EPA-EFE)
Njemački Bundestag danas je usvojio rezoluciju kojom je Holodomor proglasio genocidom (Foto: EPA-EFE)
Samo nekoliko dana nakon 90. godišnjice ukrajinskog "Holodomora", izgladnjivanja iz 1930-ih, za koju se procjenjuje da je ubilo preko tri miliona Ukrajinaca pod vlašću sovjetskog vođe Josifa Staljina, njemački parlament odobrio je rezoluciju kojom se priznaje kao "genocid".

Između 1932. i 1933. godine, oko tri ipo miliona Ukrajinaca umrlo je u ljudskoj gladi poznatoj kao Holodomor, što na ukrajinskom znači "istrebljenje glađu".

Neki historičari tvrde da je Staljin namerno osmislio izgladnjivanje kako bi eliminisao ukrajinski pokret za nezavisnost. Drugi kažu da je Holodomor rezultat pogrešne politike Sovjetskog Saveza u kolektivizaciji poljoprivrednog zemljišta.

Prema rezoluciji koju su Bundestagu, donjem domu, donijele tri stranke u vladajućoj koaliciji kancelara Olafa Scholza i glavni opozicioni blok, "masovne smrti od gladi nisu bile rezultat neuspjele žetve - političko vodstvo Sovjetskog Saveza pod Josifom Staljinom bio je odgovoran za njih."

U rezoluciji se također navodi da su sve ukrajinske stvari bile "duboko sumnjive" Staljinu i napominje da je "cijela Ukrajina bila pogođena glađu i represijom, a ne samo njena područja za proizvodnju žitarica".

Dok su mnogi akademici podijeljeni oko toga da li ovo izgladnjivanje treba klasifikovati kao genocid - namjerno uništavanje naroda, bilo da se radi o etničkoj, nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj grupi - rezolucija koju je usvojio njemački parlament kaže da "iz današnje perspektive, historijska i politička klasifikacija kao genocid je očigledna."

Njemačka nije prva zemlja koja je priznala ukrajinski holodomor kao genocid.

Prema Muzeju Holomodora u Kijevu, 16 država je do sada, pored Ukrajine, priznalo glad kao genocid. To su Australija, Ekvador, Estonija, Kanada, Kolumbija, Gruzija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Meksiko, Paragvaj, Peru, Poljska, Portugal, SAD i Vatikan. Druge zemlje, uključujući Argentinu, Čile i Španiju, osudile su to kao "čin istrebljenja".