Cirkularna ekonomija u BiH je u začetku, ali pomaka ima: Otpad od kafe kao proizvodni resurs
Halilović se bavi biodizajnom koji podrazumijeva ponovnu upotrebu organskog, razgradivog otpada u različite svrhe - od proizvodnje odjeće do građevinarstva.
Kafu od otpada koristi za proizvodnju garderobe i kućnih ukrasa. Ukazala je da je od spomenutog otpada čak moguće proizvoditi pelet ili briket. Osim toga, istakla je da je od ljuski od jaja napravila stolicu.
Prema njenim riječima, mnogi ljudi su joj sakupljali ljuske od jaja, nakon što su čuli da od toga pravi stolicu. Tvrdi da uopće nije imala strahove kada se upuštala u biodizajn za koji je istakla da je nešto sasvim novo.
Pitanje inovacija
Govornici na panelu su upravo naglasili važnost učešća svakog pojedinca kako bi cirkularna ekonomija bila ostvariva. Da bi svaki pojedinac učestvovao, odnosno da bi cirkularna ekonomija bila ostvariva, nužne su inovacije.
Profesorica na EFSA-i Amina Pilav-Velić je napomenula da su inovacije uzrok i posljedica cirkularne ekonomije. Primjera radi, Halilović je imala inspiraciju u tome kako otpad od kafe iskoristiti, ali je morala razviti tehnologiju kojom će to postići.
Pilav-Velić je izjavila da je cirkularna ekonomija velika inspiracija inovatorima, a u prilog tome je izdvojila podatak da je petina inovacija u svijetu u posljednjih deset godina posljedica kružne ekonomije.
Profesorica na Mašinskom fakultetu u Sarajevu (MEF) Sanda Midžić-Kurtagić je napomenula da cirkularna ekonomija od industrije traži veliko znanje. Prema njenoj procjeni, znanje u Bosni i Hercegovini postoji, ali da relevantni akteri ne znaju koliki su resursi za cirkularnu ekonomiju. Otuda potreba za interdisciplinarnim pristupom, tj. zajedničkim angažmanom ekonomista, inžinjera i drugih.
Kao nužnim je istakla i komercijalizaciju inovacija, podsjetivši da nije zagarantovano da će svaka inovacija biti ekonomski opravdana.
Cirkularna ekonomija u Bosni i Hercegovini
Ismar Ćeremida iz Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) je istakao da je Bosna i Hercegovina na samom početku kada je u pitanju cirkularna ekonomija te da predstoji da usvoji mapu puta za nju. Ukazao je da nije moguće cirkularnu ekonomiju, kakva je npr. u Njemačkoj, primijeniti u Bosni i Hercegovini. Dakle, ona se mora razvijati u skladu sa bh. okolnostima.
Kako je kazao, kod mnogih - od institucija do privrednika nedostaje znanje o tome šta je kružna ekonomija. Jasminka Bjelavac iz Fondacije "Heinrich Boll" je također, pozivajući se na rezultate istraživanja, naglasila da mali broj građana u Bosni i Hercegovini uopće zna za cirkularnu ekonomiju.
Međutim, prema ocjeni Ćeremide, kod privrednika postoji volja i sve je više onih koji prepoznaju značaj cirkularne ekonomije i tranzicije ka obnovljivim izvorima energije.
Bjelavac je u prilog prethodnoj konstataciji navela podatak da su kompanije u Federaciji Bosne i Hercegovine prošle godine na svoje krovove postavile mnogo više solarnih panela nego što je to bio slučaj u posljednjih 10 godina. Razlog za to nije samo zaštita okoliša, već i to što je struja proizvedena iz fosilnih goriva sve skuplja. U međuvremenu je tehnologija za solarne elektrane pojeftinila.
Ćeremida je istakao nužnim da vlasti podrže privrednike u primjeni cirkularne ekonomije te da se na cirkularnoj ekonomiji mora raditi mnogo brže, što znači da se moraju, kako je kazao, preskakati stepenice. Profesorica Pilav-Velić smatra da je te stepenice moguće preskakati, ali uz odgovarajuće upravljanje.
No, da je Bosna i Hercegovina daleko od kružne ekonomije pokazuje i podatak, koji je istakao Ćeremida, da samo 3.000 od 35.000 domaćih kompanija vlastima dostavljaju podatke o otpadu koji stvaraju. Upravo su podaci među ključnim stvarima za primjenu cirkularne ekonomije.
Za prenos i upravljanje podacima potrebna je digitalizacija, ali, kako je ukazala Bjelavac, Bosna i Hercegovina kasni u digitalizaciji. Očigledan primjer za to jeste da zemlja još nema digitalni potpis.
Pitanja za banke
Govoreći o finansijskoj podršci privrednicima u projektima kružne ekonomije i tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, Ćeremida je izjavio da je problem taj što banke ne finansiraju, kako je kazao, istinske zelene projekte.
Mišljenja je da se ne mogu isto sagledavati rizici kreditiranja obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva. Pozvao je banke da po povoljnijim uslovima kreditiraju zelene projekte, uvjeravajući da kompanije zaista žele ulagati u takve projekte. Istakao je da je realizacija kredita za zelene projekte vrlo loša.
Dekanesa EFSA-e Jasmina Selimović je najavila da će njena ustanova uvesti ljetnu školu za cirkularnu ekonomiju te da je već velika zainteresovanost za ovu ljetnu školu.
