Više od devet miliona Volvo vozila s dizelskim motorima proizvedeno je od 1991. godine do danas. Međutim, stvarni broj je mnogo veći, s obzirom da Volvo nije bilježio brojke u periodu od 1979. godine kada je počeo ugrađivati dizele u svoja vozila.
Posljednji model švedskog proizvođača automobila s dizel motorom je SUV XC90, koji je sišao s proizvodne linije u Torslandi, u Švedskoj. Sljedeća stanica tog automobila je muzej World of Volvo u Geteborgu, gdje će biti izložen.
Prvi dizel u vlastitoj režiji bio je D5 iz 2001. godine
U ovaj premium SUV ugrađen je redni 2,0-litarski četvorocilindarski dizelaš iz VEA (Volvo Engine Architecture) porodice, koji je debitovao još 2013. godine. To je ustvari bio tek drugi dizel proizveden u vlastitoj režiji u 97 godina dugoj historiji kompanije. Prvi vlastiti dizel, koji je debitovao 2001. godine, bio je agregat s pet cilindara pod oznakom D5, koji je proizveden u švedskoj fabrici u Skovdeu.
Ta fabrika je već prešla na proizvodnju električnih motora kako bi opskrbila brzorastuću liniju potpuno električnih automobila, s obzirom da Volvo do 2030. godine ima plan da bude isključivo električni brend. To je ogroman pomak, s obzirom da je prije samo 15-ak godina velika većina automobila, koje je Volvo prodavao u Evropi, bila pogonjena dizelskim agregatima.
Stvar je počela da se mijenja u julu 2017. godine. Tada je bivši izvršni direktor Volva Hakan Samuelsson započeo agresivnu tranziciju proizvođača automobila na elektrifikovane pogonske sklopove, najavljujući da će Volvo zaustaviti daljnji razvoj dizelaša u vrijeme kada je skoro polovina svih novih automobila prodatih u Evropi bila opremljena tim pogonskim sklopom.
Ovaj potez se poklopio s rastućim pritiskom na dizel motore, uključujući prijetnju zabrane ulaska dizelaša u gradske centre u Evropi.
Sve je počelo je s Volkswagenovim dizelom
Gledajući u prošlost i odluku Volva da prodaje automobile s dizelskim motorima, historija nas vraća na partnerstvo s Volkswagenom, ali i bivšom PSA grupacijom. Prvi dizelski Volvo model bio je 244 GL D6, koji je debitovao 1979. godine, a pokretao ga je Volkswagenov dizelaš sa šest cilindara.
Kada je Volvo lansirao svoju Drive-E liniju 2008. godine, u ponudi je imao 1,6-litarski dizel koji je bio rezultat saradnje sa PSA grupacijom. Iz Volva ističu da su automobili s tim dizelom mogu preći 1.300 km s punim rezervoarom bez brige o dometu i da su imali dovoljno niske nivoe izduvnih gasova da su ga u Švedskoj klasifikovali kao "zeleni motor".
Kako su se vremena promijenila. Riječ "zeleno" više se ne povezuje s dizelima. Budućnost Volva i nekoliko drugih proizvođača automobila je samo električna.
Željezničar dogovorio prvo zimsko pojačanje, iz Hajduka se vraća Madžid Šošić
