Naučnici otkrivaju da li su vrućine povezane sa smrtima turista u Grčkoj: "Mozak je ključ svega"
Tijela poginulih još treba da se pregledaju kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti, ali vlasti upozoravaju ljude da ne potcjenjuju utjecaj visokih temperatura.
"Postoji nešto zajedničko - svi su išli u šetnju usred visokih temperatura, nestali, a zatim pronađeni mrtvi ", rekao je za Reuters Petros Vassilakis, portparol policije za južni Egej.
Neki naučnici kažu da ono što se dešava u Grčkoj nudi znak upozorenja o utjecaju ekstremnih vrućina na tijelo, a posebno na mozak, što potencijalno izaziva konfuziju, utječe na sposobnost ljudi da donose odluke pa čak i na njihovu percepciju rizika.
Kako klimatske promjene podstiču duže i jače toplotne talase, naučnici pokušavaju da otkriju kako će to dalje utjecati na naš mozak.
Mozak je ključ svega
Istraživanja su se fokusirala na utjecaj ekstremne toplote na mišiće, kožu, pluća i srce, ali je "mozak ključ svega", prema riječima Damiana Baileyja, profesora fiziologije i biohemije na univerzitetu u Južnom Velsu.
U mozgu se reguliše tjelesna temperatura. Hipotalamus, mala struktura u obliku dijamanta, djeluje kao termostat. Izvodi određene pokrete kako bi održao unutrašnju temperaturu tijela na ili vrlo blizu 37 stepeni Celzijusa. Kada je vruće, hipotalamus aktivira znojne žlijezde i širi krvne žile kako bi ohladio tijelo.
Ali mozak dobro funkcioniše unutar uskog raspona temperatura i čak i male promjene mogu utjecati na njega. Mnogima će biti poznat osjećaj sporosti i lijenosti tokom toplog ljetnog dana.
Ali kako se temperatura povećava, to može imati ozbiljne posljedice, uključujući smanjenje tečnosti u tijelu i smanjenje dotoka krvi u mozak, dodaje također Bailey. Naglašava to da su mozgu potrebni ogromni resursi za funkcionisanje.
Testovi koje je proveo na učesnicima istraživanja u ekološkoj komori, gdje je podigao temperature od 21 do 40 stepeni Celzijusa, pokazali su pad protoka krvi u mozgu za oko devet do deset posto.
"To je velika stvar u smislu neubacivanja dovoljno goriva u motor koji stalno radi na visokom nivou", rekao je Bailey.
Sa njegovom konstatacijom složila se i Kim Meidenbauer, neuroznanstvenica sa Univerziteta Washington State.
"Mreže mozga koje obično omogućavaju ljudima da jasno razmišljaju, rasuđuju, pamte i konstruišu i formulišu ideje, mogu biti 'poljuljane' uslijed visokih temperatura", kaže ona.
Ko je ranjiv?
Neki ljudi su osjetljiviji na vrućinu od drugih. Starije osobe, posebno starije od 65 godina, su u većem riziku, jer njihova tijela ne termoreguliraju uvijek. Svi ljudi koji su nestali u Grčkoj bili su u srednjim 50-im godinama ili stariji.
Vrlo mala djeca i trudnice također se suočavaju s povećanim rizikom, kao i oni s već narušenim zdravljem, uključujući mentalne bolesti. Ali, vrućina za svakog može biti opasna, piše CNN.
Bošnjake u Hrvatskoj pogodilo zastrašujuće nevrijeme: Desetine uništenih kuća i automobila
