Osnivač WikiLeaksa Julian Assange oslobođen je američkim sporazumom o priznanju krivice
52-godišnjak je otputovao na Sjeverna Marijanska ostrva, pacifički teritorij SAD-a, kako bi se izjasnio krivim po jednoj tački optužnice za urotu za dobivanje i širenje informacija o nacionalnoj obrani.
U srijedu je osuđen na pet godina i dva mjeseca zatvora, ali mu se u tu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo iza rešetaka u Britaniji dok se borio protiv izručenja Sjedinjenim Državama.
"Moći ćete izaći iz ove sudnice kao slobodan čovjek", rekla je sutkinja Assangeu, dodajući da se nada da će mu dogovor vratiti malo "mira" nakon njegovog zatvaranja.
Tokom godina, Assange je postao heroj borcima za slobodu govora, ali i zlikovac za one koji su mislili da je ugrozio američku sigurnost i obavještajne izvore.
Nije se obraćao medijima dok je izlazio sa suda, a njegov je avion nedugo nakon toga poletio za Canberru, gdje će se ponovno naći sa svojom porodicom.
"Radeći kao novinar, poticao sam svoj izvor da pruži materijal za koji se govorilo da je povjerljiv", rekao je sudu Assange.
Njegova advokatica Jen Robinson rekla je nakon saslušanja da je to bio "historijski dan" koji je "završio 14 godina pravnih bitaka".
"Također privodi kraju slučaj koji je prepoznat kao najveća prijetnja Prvom amandmanu u 21. stoljeću", rekla je novinarima, nazivajući nagodbu "velikim olakšanjem".
Sjeverna Marijanska ostrva odabrana su zbog Assangeove nespremnosti da ode u kontinentalni dio SAD-a i zbog blizine Australije.
Australski premijer Anthony Albanese rekao je da je saslušanje o priznanju krivnje "dobrodošao razvoj događaja".
WikiLeaks je na platformi društvenih medija X rekao da se nagodba o priznanju krivice "nikada nije trebala dogoditi".
Bivši potpredsjednik SAD-a Mike Pence oštro je osudio nagodbu o priznanju krivnje za X kao "pogrešnu pravdu" koja "oneščašćuje službu i žrtvu muškaraca i žena naših oružanih snaga".
Američke vlasti htjele su suditi Assangeu za odavanje vojnih tajni o ratovima u Iraku i Afganistanu.
Američka savezna velika porota ga je 2019. optužila po 18 tačaka koje proizlaze iz WikiLeaksove objave niza dokumenata o nacionalnoj sigurnosti.
Ujedinjene nacije (UN) pozdravili su Assangeovo oslobađanje, rekavši da je slučaj izazvao "niz zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima".
Podsjetimo, najava dogovora došla je dvije sedmice prije nego što se Assange trebao pojaviti pred sudom u Velikoj Britaniji kako bi uložio žalbu na presudu kojom je odobreno njegovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama.
Assange je bio pritvoren u strogo čuvanom zatvoru Belmarsh u Londonu od aprila 2019.
Uhapšen je nakon što je proveo sedam godina u ekvadorskoj ambasadi u Londonu kako bi izbjegao izručenje Švedskoj, gdje se suočio s optužbama za seksualni napad koje su na kraju odbačene.
Materijal koji je objavio putem WikiLeaksa uključivao je videosnimak na kojem se vidi kako su civili ubijeni vatrom iz američkog helikoptera u Iraku 2007. Među žrtvama su bili fotograf i vozač iz Reutersa.
Sjedinjene Države optužile su Assangea prema Zakonu o špijunaži iz 1917., a pristaše su upozorile da riskira da bude osuđen na 175 godina zatvora.
Britanska vlada odobrila je njegovo izručenje u junu 2022., ali u nedavnom obratu dva britanska suca rekla su da se on može žaliti na prebacivanje u SAD.
Sporazum o priznanju krivice nije bio sasvim neočekivan. Američki predsjednik Joe Biden bio je pod sve većim pritiskom da odustane od dugotrajnog slučaja protiv Assangea.
Australska vlada uputila je službeni zahtjev u tom smislu u februaru, a Biden je rekao da će to razmotriti, što je potaknulo nadu među Assangeovim pristašama da bi njegove muke mogle završiti.
