Mitovi o Planu rasta: Ko postavlja rokove koji ne postoje i šta će biti s Mehanizmom koordinacije
Red etno-nacionalnih prepucavanja, red ljetnih odmora i drugih distrakcija, i BiH odjednom više ne priča o izgubljenom novcu. Riječ je o, zasad, 70 miliona od ukupno milijardu eura, koliko je predviđeno za BiH u Planu rasta EU.
Kako se političari vraćaju na svoja radna mjesta, a ljeto polako završava, može se očekivati da će ovo pitanje ponovo doći u fokus. Već se nekoliko visokoprofilnih političara, poput ministra komunikacija i saobraćaja BiH Edina Forte i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, oglasilo na ovu temu.
Međutim, prije nego što se priča ponovo aktualizira, vrijedi istaći neke stvari koje su pogrešno predstavljene u javnosti, a vezane su za ovaj proces.
Prvenstveno, mnogi političari u BiH pričaju o rokovima, u kontekstu dobijanja novca iz Plana rasta. Govorilo se tako originalno o kraju marta, pa o raznim datumima u augustu, septembru i slično tome.
Kako je potvrđeno iz više diplomatskih izvora za Klix.ba, Evropska unija nikada pred političare u BiH nije postavila niti jedan rok vezan za Plan rasta, odnosno usvajanje Reformske agende.
Jedini rok koji postoji je 2027. godina, kada će ovaj program završiti. Ako ispuni sve svoje obaveze do 2027. godine, BiH će dobiti sav novac koji joj je namijenjen ovim programom, odnosno svih milijardu KM.
U slučaju da BiH ne usvoji Reformsku agendu na vrijeme, odnosno do 2027. godine, u pitanju ne bi bio gubitak 70 miliona eura, već kompletnog iznosa namijenjenog za našu zemlju. Ovdje isto vrijedi istaći da pored usvajanja dokumenta, iz EU traže i implementaciju dogovorenih reformi i programa, kako bi se novac "oslobodio."
Zbog toga, kako saznajemo, se vrši određen pritisak iz Brisela da se što prije ponovo sjedne za stol i razgovara o dokumentu Reformske agende, te se naglašava da su sve druge zemlje u ovom programu (Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo) svoj dokument već poslale i imaju pristup novcu iz Plana rasta.
Još jedan problem predstavlja način usvajanja dokumenta, odnosno famozni Mehanizam koordinacije.
Kada su, sredinom jula ove godine, propali pregovori vezani za usvajanje Reformske agende, političari iz vladajuće koalicije, odnosno konkretno iz Trojke (SDP, NiP, NS) krivili su ovaj mehanizam, rekavši kako je novac za cijelu državu izgubljen zbog četiri premijera kantona (ZDK, TK, USK, SBK).
Međutim, saglasnost kantona nije potrebna zbog Mehanizma koordinacije, već zbog Poslovnika Radne grupe Vijeća ministara BiH, koji je prihvaćen i usvojen prije nego što se krenulo u usaglašavanje Reformske agende.
Prema ovom Poslovniku, potrebna je saglasnost svih nivoa vlasti u BiH kako bi se dokument usvojio i zvanično poslao u Brisel.
Po završetku pregovora u julu, nekoliko izvora bliskih Vijeću ministara je za Klix.ba najavilo da će se tražiti promjena poslovnika. To je i potvrdio ministar Forto u svojim javnim istupima u posljednjih nekoliko sedmica.
Međutim, prema saznanjima do kojih je došao naš portal, od promjene poslovnika, a posebno u kontekstu izbacivanja načina odlučivanja koji uključuje sve nivoe vlasti u BiH, nema ništa. Za ovaj potez nema koncenzusa među članovima Radne grupe i kada se opet sjedne za pregovarački stol, vrijedit će ista pravila.
U svakom slučaju, u interesu svih građana BiH je da se što prije nastave pregovori kako bi naša zemlja imala vremena da usvoji, ali i implementira ovaj dokument.
Vrijedi podsjetiti da je u pitanju 112 mjera koje treba implementirati kroz komplikovane političke i zakonodavne procese, što neće biti lak zadatak.
