Kako je Plenković pod krinkom "prijateljstva" provukao sporne poruke o neprovedenim presudama ESLjP
U intervjuu koji traje negdje pola sata, mogu se čuti poruke koje iz Zagreba, barem od tima oko Plenkovića, dolaze svaki dan. Ponavljao se narativ kako je "Hrvatska najveća podrška za BiH na EU putu" i da je "posjeta dokaz iskrenog prijateljstva" Plenkovića i hrvatske vlade prema našoj zemlji.
Međutim, kroz intervju se provuklo nekoliko poruka koje se mogu nazvati spornim. Pa tako Plenković kaže da neće održati sastanak u Predsjedništvu BiH zbog toga što "tamo ne sjedi legitimni predstavnik hrvatskog naroda."
Naravno, ovo je stav mnogih hrvatskih zvaničnika, ali i stranaka iz BiH poput HDZ-a. U ovaj komentar je Plenković još "upakovao" i legitimno predstavljanje te tako još jednom utvrdio šta je to cilj hrvatske vanjske politike prema BiH, u ovom kontekstu.
Važno je reći da se Plenkovićevi komentari mogu uzeti i kao miješanje u izborne i legislativne procese u našoj zemlji, čime se značajno krši diplomatska praksa. Premijer nama susjedne države ipak ne bi trebao komentarisati interne stvari koje nemaju veze sa zemljom koju vodi, iako će on to vjerovatno i dalje raditi.
Pri tome, Plenković je temu promjene Izbornog zakona u našoj zemlji povezao s EU putem BiH. Tu treba istaći da za otvaranje pregovora s EU iz Brisela od naše zemlje nisu tražene izmjene Izbornog zakona. Ovo je česta poruka i iz HDZ-a u BiH, što ne mijenja činjenicu da Brisel nije to tražio od vlasti u našoj zemlji, barem ne u ovom kontekstu.
Iako su ovo poruke na koje smo već navikli, vrijedi istaći da je Željko Komšić izabran kao član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata u skladu s Izbornim zakonom naše zemlje. Njegovim izborom nije prekršen niti jedan zakon, a bilo kakva diskusija o legislativnim promjenama trebala bi biti rezervisana za domaće aktere.
Međutim, Plenković nije stao samo na komentarima vezanim za Komšića. Hrvatski premijer je odlučio komentarisati i činjenicu da BiH još nije provela presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučajevima "Sejdić-Finci" i "Zornić". Tu je, naravno, i slučaj "Kovačević", ali u istom trenutno traje žalbeni proces.
"Mislim da su i presuda Sejdić-Finci koja je donesena na tom istom Evropskom sudu za ljudska prava i sve ostale presude koje u tom smjeru idu jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. BiH postoji na temeljima onoga što se, nažalost, dogodilo između 1991. i 1995. i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. Ovo što vidimo kroz sve ove slučajeve su nastojanja da se kroz praksu Evropskog suda nešto promijeni", kaže Plenković u odgovoru na pitanje o ovim presudama.
U nastavku odgovora, premijer Hrvatske ide i korak dalje.
"Svi su ti slučajevi fabricirani i to nije nešto što vi ne znate ili bilo ko. To znaju svi samo što je praksa takva kakva je. Dakle, ti slučajevi su pokrenuti iz političkih razloga. BiH ovakva kakvu danas znamo je nastala u Dejtonu, a to je politički dogovor nakon rata i koji je bio kao mirovni projekt, a ovo sve kasnije je nadogradnja", rekao je Plenković.
Na stranu činjenica da Plenković, bez nekog konkretnog dokaza, ozbiljno osporava rad jednog od glavnih sudova u cijeloj Evropi, njegovi komentari o "fabriciranim slučajevima" se mogu nazvati i skandaloznim.
Za razliku od Izbornog zakona, kojeg je Plenković neutemeljeno povezao uz EU put naše zemlje, provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava jeste jedan od uvjeta koji je pred našu zemlju stavljen iz Brisela.
Iako je jasno da trenutni Ustav BiH diskriminira svakoga ko se ne izjašnjava kao jedan od tri konstitutivna naroda, oduzimajući im elementarno ljudsko pravo da budu birani na demokratskim izborima, premijer nama susjedne države iz svog političkog interesa to naziva "fabriciranim" slučajevima.
Vrijedi reći da je retorika hrvatskog premijera značajno blaža od one koju ima predsjednik susjedne zemlje Zoran Milanović. Također, posjeta Plenkovića s Ursulom von der Leyen i Markom Rutteom u januaru ove godine bila je ključna za ubrzanje puta BiH ka EU.
Ovo jesu činjenice, ali one ne mogu amnestirati Plenkovića od odgovornosti za, u najmanju ruku, sporne komentare i otvoreno miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Beograd umjesto na 15, stao na 16 minuta: Tih 60 sekundi su posvetili ubijenom djetetu u Zagrebu
