Šta suštinski znače zaključci NSRS-a obojeni kontradiktornim stavovima: Pažljivi ples po žici
No, krenimo redom. Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska trebao se danas pojaviti na Sudu BiH u okviru procesa koji se protiv njega vodi zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Podsjetimo da je Dodik 9. decembra operisan u Beogradu te stoga njegova odbrana traži prolongiranje nastavka suđenja i to tri mjeseca.
U međuvremenu je Sud BiH angažovao sudskog vještaka koji je dao mišljenje da Dodik ipak može doći na ročište. Naredno ročište je zakazano za 30. decembar i tek predstoji rasplet tog pitanja.
Suđenje Dodiku se približava kraju, a samim time i kazna koja bi mogla značiti i potencijalnu određenu zabranu bavljenja politikom. U scenarij kupovine vremena, čekanja neke nove američke administracije i obesmišljavanja sudskog procesa zakazana je i održana posebna sjednica NSRS-a koja je polučila nekoliko zaključaka. Mada su prvobitne najave išle u pravcu da bi NSRS mogao pozvati na odbacivanje nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH, kao i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), zatim zahtijevanje od Dodika da ne ide na suđenje, sve je na kraju ublaženo.
Usvojeno je nekoliko zaključaka koji bi suštinski mogli usporiti političke procese. Konkretno NSRS sada pokušava obesmisliti državni parlament te najavljuju usvajanje zakona kojim će se obavezati razmatranje zakona koje usvaja Parlament BiH. Iako niži nivo vlasti, poput entiteta RS ne može voditi državnu politiku, utjecati na zakone, ovim potezom se stvara privid da je RS ta koja će odlučivati i o državnim zakonima, i to kroz političku predstavu obavezivanja političara iz RS-a na državnom nivou da sačekaju stav NSRS-a.
Suštinski takav pristup ne može promijeniti dosadašnje stanje, ali može bitno usporiti procese i RS-u služiti kao dodatna poluga za političku trgovinu i ucjene.
Kada je riječ o ostalim zaključcima evidentno je da su pažljivo formulisani, sa mnogo generalnih ocjena i općepoznatih stavova zvaničnika iz RS-a. Slične zaključke, za jednokratnu upotrebu NSRS je usvajala u više slučajeva u prošlosti.
Na kraju niti su zabranili niti zahtijevaju od Dodika da ide na suđenje, već ga smatraju da predsjednik RS-a ne treba ići na suđenje dok se ne oporavi od operacije.
Ipak, ono što je zanimljivo jesu kontradiktornosti u zaključcima. Kroz usvojeni tekst se provlače teze da je narušen pravni sistem u BiH, da su Sud, Tužilaštvo i VSTV neustavne institucije i još nekoliko sličnih stavki. Međutim, postavlja se pitanje: Ako su nabrojane institucije neustavne, zašto onda zaključuju da Dodik ne treba ići na suđenje dok mu zdravstveno stanje ne bude bolje? Ako je neka institucija neustavna, zašto bi neko uopće prihvatao njen rad i odazivao se pozivima na suđenje?
Ako su Sud i Tužilaštvo BiH, VSTV i slične institucije neustavne, zašto predstavnici RS-a primaju plate iz takvih, "neustavnih" institucija?
Zašto osuđuju upit Tužilaštva BiH kao miješanje u rad zakonodavnog organa NSRS, ako smatraju da je to isto tužilaštvo neustavno?
Kako je moguće da visoki predstavnik Christian Schmidt prema usvojenim zaključcima nelegitiman i "turista", a isti ti zvaničnici organiziraju izbore prema odluci koju je nametnuo taj isti visoki predstavnik.
Jednim od usvojenih zaključaka se pozivaju svi predstavnici RS-a u institucijama BiH da ne učestvuju u odlučivanju i radu, osim u slučaju da se radi o nečemu što se može protumačiti kao "prijenos nadležnosti". Taj detalj i zaključak o izradi zakona kojim će se tražiti da za svaki zakon u Parlamentu BiH prije toga raspravljaju poslanici u NSRS su usporavanje političkih procesa i blokada. Sve ostalo je već viđeno i s ciljem kupovine vremena za Milorada Dodika, kojem osim presude u predmetu koji se aktivno vodi, prijeti i sudski proces u predmetu "kredit u Pavlović banci i kupovina vile na Dedinju".
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
