U "Predstavci" SANU-a iz 1986. godine, izmedju ostalog se kaze, citiram: "Ono sto je ucinjeno Sarajevskim procesom ne moze se povuci. Ali, dalje patnje i stradanja Dzemala Latica mogu se odmah prekinuti. Predlazemo vam da aktom o pomilovanju odmah obustavite dalje izdrzavanje kazne i pustite na slobodu Dzemala Latica. Cinjenice koje smo naveli da bismo ilustrovali sudbinu Dzemala Latica bacaju neotklonjivu senku na citav Sarajevski proces i dovode u najozbiljniju sumnju opravdanost i zakonitost kaznjavanje SVIH OKRIVLJENIH. (naglasio autor) Zato vam predlazemo da pomilujete SVE OSUDJENE u Sarajevu i tako omogucite pustanje na slobodu onih koji se jos uvek nalaze na izdrzavanju kazne zatvora." U Beogradu 6. juna 1986. godine Odbor za obranu slobode misli i izrazavanja: akademik Matija Beckovic akademik prof. dr. Dimitrije Bogdanovic dr. Kosta Cavoski Dobrica Cosic prof. dr. Andrija Gams dr Ivan Jankovic prof. dr. Neca Jovanov akademik prof. dr. Mihajlo Markovic akademik Dragoslav Mihajlovic Borislav Mihajlovic - Mihiz akademik prof. dr. Nikola Milosevic Tanasije Mladenovic akademik dr. Gojko Nikolis akademik prof. dr. Predrag Palavestra akademik Mica Popovic akademik prof. dr. Radovan Samardzic akademik Mladen Srbinovic akademik prof. dr. Dragoslav Srejovic akademik prof. dr. Ljubomir Tadic U ime Odbora Ljubomir Tadic Kraj citata. Primjer 2. Sarajevska nedjeljna revija "Ljiljan" 18. maja 1998. intervjuira generala Halida Cengica, zvanog Hadzija, tokom rata glavnog logisticara Armije BiH. Mada je taj sastanak Izetbegoviceve grupe sa Akademiscima SANU tabu tema danas, ipak smo zahvaljujuci nepaznji Halida Cengica saznali da se dogodio, I da se na njemu diskutovalo o podjeli Bosne, 6 godina prije pocetka rata. Cengic na slijedeci nacin opisuje sastanak ostatka Izetbegoviceve grupe sa srpskim akademicima dok je Izetbegovic jos bio u zatvoru. Citiram: Novinar Mustafa Borovic: Dvije godine poslije toga (Izetbegovicevog hapsenja) sreli ste se sa Dobricom Cosicem i drugim akademicima SANU-a. Mozete li nam to poblize objasniti? Ko je sve bio sa vama u grupi? Cengic: U drustvu smo bili ja, Mustafa Spahic, Dzemaludin Latic (vec su bili izasli iz zatvora), gospodja Lejla Aksamija, kcerka gospodina Izetbegovica, i Azijada, supruga Ismeta Kasumagica (koji je jos bio u zatvoru sa Izetbegovicem). Akademik Ljuba Tadic nas je odveo u Beogradu u neki poznati restoran u sumi na Kosutnjaku na rucak, jer tamo sluze janjetinu. Tamo smo ostali i razgovarali oko tri sata. Kasnije smo shvatili da je to bila neka "srpsko-muslimanska Jalta". Borovic: O cemu ste razgovarali? Cengic: O svemu. Moram istaci da su se nasi domacini dobro potrudili. Napravili su takav raspored za stolom da pojedinacno svaki od nas sjedi do jednog od akademika, da moze dobro razgovarati. Ja sam sjedio do dr. Bozidara Jaksica i dr. Kosta Cavoskog. Do Koste je sjedio akademik Tadic, pa do njega Dzemal, pa onda Mustafa, pa akademik Dobrica Cosic, pa Lejla i Azijada. ... Kraj citata. Srpski akademici su poklonili toliku paznju Hadziji Cengicu, hodzi Spahicu, Dzemi Laticu, kojemu su srpske novine objavile prve pjesme da bi ga mogli poturati kao "islamskog intelektualca", te Lejli i Azijadi, samo zato sto su to ljudi odani Izetbegovicu, njihovoj uzdanici u predstojecim dogadjajima. Uostalom, Hadzija je najbolje objasnio smisao prijateljstva SANU-a prema Izetbegovicu I njegovoj grupi, nazivajuci taj sastanak "srpsko-muslimanska Jalta". (Jalta je sinonim za podjelu drzave)