Nije cak ni losa analiza, ali je prejednostavna i prejednodimenzionalna i zalosno je da su pravljenje ovakve analize morali outsourcati, a analiza ima i nekoliko VELIKIH(!!!) nedostataka. Dobro je uocena potreba rasterecenja gospodarstva. No, prije nego se utvrdi da se moraju kompenzirati smanjeni javni prihodi do kojih bi doslo moralo se analizirati i rashodovnu stranu tj. javnu potrosnju tj. za sto se koriste ti javni prihodi, a to vodi do analize drzavnog aparata, javne i drzavne uprave, ukratko ne samo kakvu drzavu zelimo, nego i kakvu mozemo sebi priustiti. Tek kada se taj dio rijesi onda mozemo govoriti o porezu na “visak” kvadrata, na zagadjenje i na luksuz. Opet tu se javlja novi problem neuredjene drzave. Moraju se izraditi karte vrijednosti nekretnina za citavu BiH. Bez toga ovakav porez na “visak” kvadrata nema smisla jer 200 kvadrata “viska” na nekom selu ce “kostati” 0,0001 BAM, a samo 1 kvadrat “viska” na Marin Dvoru ce “kostati” npr. 5 BAM. U nekim selima bez javnog prijevoza je automobil neophodnost, a u Sarajevu nije pa se i to mora uzeti u obzir kod ovog poreza na zagadjenje ili luksuz itd. Ima tu jos mnogo rupa. Zemljisne knjige nisu sredjene i u njima ima po 200 vlasnika jedne parcele. To se sve mora urediti prije donosenja ovakvih rjesenja. Ovo je samo crno-bijeli izracun, ako smanjimo za X nedostaje nam Y itd.