Industrijalizacijom Bosne, krajem 19.vijeka, Austro-Ugarska ulazi u šumsku privredu. Nemilosrdne siječe šuma i njihov izvoz niko nije kontrolisao. Da se nije desilo ono šta se desilo, sigurno bi do 1920.godine, Bosna ostala gola poljana. Šumarstvo je trenutrno najisplativiji vid privrede u Bosni, pošto smo fabrike s*ebali. Samo je veliki problem što u RS kupci ove sirovine bahato odnose prema šumskim gazdinstvima, ne plaćaju redovno pa nastaju gubitci u radu, dok u FBiH sa novim zakonom, prema ovoj sirovini se nesavjesno odnose, prodaje se po preniskoj cijeni (u odnosu na obrađeni asortiment), a dio se ostavlja da propada u šumama, a mogao bi da se koristi u naknadnoj obradi. Smiješni smo i jedni i drugi.