Roditelji širom svijeta koji strahuju da je prevelik pritisak na leđima njihove djece posebno žele znati odgovor.
BBC-jev stručni saradnik iz oblasti obrazovanja Sean Coughlan objašnjava da je jedna od najupečatljivijih činjenica da učenici u Finskoj imaju manje časova od učenika u bilo kojoj drugoj zemlji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Zanimljivo je i da imaju duge ljetne raspuste, od 10 do 11 sedmica, a djeca ne polaze u školu dok ne napune sedam godina.
Ipak, kada je riječ o međunarodno priznatim Pisa testovima, školarci u Finskoj zauzimaju šesto mjesto, dok su naprimjer Britanci 23., a samo u matematici Finci su 12., a Britanci 26. u svijetu.
U Finskoj postoji sistem dijeljenja iskustava koja funkcionišu u njihovim školama sa školama iz drugih zemalja. Direktor ovog projekta nazvanog HundrEd Saku Tuominen kaže da finski roditelji ne žele da im djeca puno vremena provode u školama.
On kaže da postoji "holistički" pristup obrazovanju, a da roditelji žele da on bude prijateljski nastrojen i prema porodicama. Dakle, kada se učenici nađu u teškoj poziciji da imaju duge časove i puno zadaće, to im ne ostavlja vremena za druge aktivnosti. Stoga ovdje ne postoji sistem dodatnih privatnih časova.
Povjerenje je, kako kaže Tuominen, ključni koncept u finskom sistemu školovanja. Roditelji vjeruju da škole donose ispravne odluke i da će u okviru nastave njihovoj djeci biti pruženo kvalitetno obrazovanje, a istovremeno škole imaju povjerenje u kvalitet svojih nastavnika.
Zanimanje nastavnika u Finskoj je visoko na listi cijenjenih zanimanja i oni imaju visok stepen nezavisnosti u svom profesionalnom radu.
U Engleskoj, naprimjer, vlada sasvim drugačija filozofija izgrađena na testovima, listama, tabelama, ciljevima i javnoj odgovornosti.
Da bi jedno društvo bilo spremno prihvatiti opušteni finski model obrazovanja, mora biti veoma napredno, a školski sistem zahtijeva dugoročno planiranje.
Postavlja se pitanje da li je školski sistem jednostavno odraz društva. U slučaju Finske, on je svakako neodvojiv od kulture u kojoj služi. Tuominen ističe da je on "društveno kohezivan", pravedan i efikasan te da konstantno dobija pouzdanu podršku.
Iako zvuči kao da su Finci naslijedili ovaj sistem školovanja, treba napomenuti da u Finskoj uspjeh nije naslijeđen, već se radi o temeljnim reformama na kojima je sagrađen sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća i koje su ga pretvorile u lidera u svijetu.
"U Finskoj postoji dugoročni pristup politici obrazovanja, a to znači da planovi ostaju na snazi dosta dugo, čime im se daje prilika da profunkcionišu", objasnio je predsjednik Nacionalnog udruženja nastavnika Russell Hobby. "U Engleskoj naprimjer vlada suprotna politika. Vlada se stalno petlja u obrazovanje i postoji opsesija za njenim struktuiranjem - kao što su gimnazije i akademije, umjesto da se fokusiraju na dokaze kako nešto uspijeva".
