U poređenju sa sporim tempom hodanja, naučnici su došli do rezultata da hodanje prosječnim ritmom smanjuje rizik od umiranja za 20 posto, dok brži tempo smanjuje za čak 24 posto.
"Brzi tempo hodanja uglavnom iznosi pet do sedam kilometara na sat, ali i to dosta zavisi od fizičke spremnosti čovjeka. Brzo hodanje automatski doprinosi bržem znojenju i na neki način je odličan ispušni ventil", rekao je istraživač Emmanuel Stamatakis.
Rezultati su slični i kada je riječ o smrti uzrokovanom konkretno bolestima srca. Tačnije, naučnici su utvrdili da su ljudi koji brzo hodaju smanjili rizik umiranja od srčanih oboljenja za 24 posto, dok je stopa smrtnosti kod ljudi koji hodaju prosječnim ritmom smanjena za 21 posto. Koristi od brzog hodanja naročito su bile izražene kod starijih osoba.
Za potrebe studije, Stamatakis i kolege istraživači analizirali su podatke o smrti i povezali ih s rezultatima 11 istraživanja u Engleskoj i Škotskoj između 1994. i 2008. godine. U tim istraživanjima, ljudi su prijavili aktivnosti vezane za svoje šetnje ili trkačke navike.
Istraživači su kod sumiranja nalaza uzeli u obzir i faktore kao što su količina i intenzitet svih tjelesnih aktivnosti, starost, spol i tjelesnu masu.
Rezultati su objavljeni u časopisu British Journal of Sports Medicine.
