U modernom, digitalnom dobu u kojem živimo, sjedilački i pasivni način života postepeno oduzima vitalnost našeg tijela i uma. Iako je poboljšao naše živote na mnogo načina, tehnološki napredak je imao značajan utjecaj na našu biologiju života, koja se promijenila u virtualnoj stvarnosti.
Veza između fizičkog i mentalnog zdravlja je dvosmjerna. Osim oslobađanja od stresa i negativnih i anksioznih misli, tjelesna vježba stabilizira cjelokupno raspoloženje pojedinca, poboljšava pamćenje i koncentraciju te osigurava cjelokupno dobrobit.
Isto tako, zdrav duh ili zdrav um, koji uključuje emocionalno, psihičko i socijalno blagostanje, utiče na to kako razmišljamo, osjećamo se i ponašamo. Djeluje u skladu s tijelom i utječe na to kako se nosimo sa stresom, odnosimo se s drugima i donosimo odluke.
Ono što odlučimo da zadržimo u umu ima dubok uticaj na naša tijela, baš kao što ono što služimo svom tijelu utiče na zdravlje našeg uma.
Fizička aktivnost je povezana s pozitivnim utjecajem na raspoloženje i kvalitetu života, dok je obrnuto, fizička neaktivnost povezana s više negativnih emocija. Vježba nas usmjerava na kretanje, praćenje vlastitog napretka, truda i savladavanja zadataka, što ima najveći utjecaj na održavanje motivacije i pozitivnog raspoloženja.
Percepcija našeg fizičkog "ja" povezana je sa samopoštovanjem, odnosno percepcijom i razumijevanjem naše vlastite vrijednosti.
Prema nekim studijama, vježbanje ima slab do umjeren učinak na smanjenje anksioznosti, ali umjeren do visok učinak na smanjenje simptoma depresije. Svakako je važno naglasiti da ovdje ne govorimo o intenzivnom i dugotrajnom vježbanju, već o umjerenoj fizičkoj aktivnosti koju svakodnevno obavljamo (samo 30 minuta umjerenog vježbanja 3-5 puta sedmično može značajno poboljšati mentalno zdravlje).
Činjenica je da ne uzimaju svi u obzir ove veze i fokusiraju se samo na jedan ili drugi aspekt funkcioniranja, ali činjenica je da je stoga ključno da se i profesionalci podsjećaju da se tokom tretmana fokusiraju na vezu između tijela i uma.
