Da li su dijete s malo ugljikohidrata zaista zdrave? Ovo su prednosti i rizici

Iako dijete mogu varirati od zdravih i korisnih do zabrinjavajućih, pa čak i opasnih, sve one imaju jednu zajedničku stvar: fokus na redukcije. Primjeri uključuju mediteransku dijetu koja preporučuje smanjenje prerađene hrane i crvenog mesa ili Whole30 dijetu koja eliminira dodane šećere i alkohol na mjesec dana. Čak i najzdravija dijeta poput DASH dijete preporučuje ograničavanje unosa natrija.

Iako neka isključenja iz ishrane imaju više smisla od drugih, čini se da se neke vrste namirnica posebno često preporučuju. Jedan od najciljanijih nutrijenata mnogih najpopularnijih dijeta su ugljikohidrati.

Ugljikohidrati su šećeri u određenoj hrani. Oni su važni jer su glavni izvor energije za tijelo.

Postoje dvije glavne vrste ugljikohidrata: jednostavni i složeni. Jednostavni ugljikohidrati su prirodni, probavljivi šećeri poput onih koji se nalaze u hrani kao što su mlijeko (laktoza), stolni šećer (saharoza) i voće (fruktoza). Složeni ugljikohidrati su škrobovi i vlaknasti dijelovi hrane koje tijelo ne vari. Složeni ugljikohidrati se obično nalaze u škrobnom povrću poput krompira i kukuruza ili u prerađenim žitaricama poput pirinča, kruha, žitarica i tjestenine.

Tijelo razgrađuje i jednostavne i složene ugljikohidrate u glukozu, koja se transportira do stanica, mišića i organa kako bi osigurala energiju.

Dijeta s malo ugljikohidrata ima za cilj ograničiti količinu ugljikohidrata koju jedete. Većina zdravih odraslih osoba jede između 225 i 325 grama ugljikohidrata dnevno, ali dijete s niskim udjelom ugljikohidrata preporučuje značajno smanjenje ove količine na ne više od 130 grama dnevno.

Takva ograničenja nastaju smanjenjem konzumiranja slatkiša i slatkih pića, škrobnog povrća i prerađenih žitarica.

Da li su dijete sa malo ugljikohidrata loše za vas?

Kao i većina dijeta, dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata ima prednosti i nedostatke. Neke od prednosti uključuju smanjenje rizika od određenih mentalnih i fizičkih zdravstvenih stanja, poboljšanje krvnog pritiska i smanjeni unos kalorija – što može pomoći u gubitku težine.

Dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata također može biti od pomoći za regulaciju šećera u krvi jer preporučuju hranu s niskim glikemijskim indeksom i obično obezbjeđuju snižene trigliceride – vrstu masti u krvi koja može povećati rizik od srčanih bolesti.

Naglasak na većim količinama masti i proteina može rezultirati i osjećajem sitosti duže i manje gladnim između obroka.

Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata također mogu biti štetne jer je teško za održavanje i može nepotrebno ograničiti hranu bogatu hranjivim tvarima poput voća, graha i cjelovitih žitarica. Takva je hrana neophodna za svakodnevno zdravlje crijeva, zdravlje srca i cjelokupno blagostanje.

Dugotrajno pridržavanje strožih dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata također može dovesti do povećanja nivoa holesterola zbog prekomjernih zasićenih masti i nutritivnih nedostataka. Dijeta s malo ugljikohidrata također je klinički povezana sa zatvorom (zbog nedostatka vlakana), neraspoloženošću i povećanim rizikom od bubrežnih kamenaca.

Na kraju, potrebno je voditi računa o prevelikim količinama ugljikohidrata, ali je ravnoteža ključna.