Prethodne studije istražile su pozitivan utjecaj koji glukoza može imati na mozak, poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja. Međutim, potrošnja ostalih vrsta šećera, poput fruktoze i saharoze, može imati negativan učinak.
U ovoj studiji istraživači su mjerili mjerili kako šećer koji se koristi u domaćinstvu utječe na kognitivne sposobnosti. Osim toga, proučavali su još tri vrste šećera i uporedili njihov utjecaj na kognitivne sposobnosti s efektom placebo zaslađivača, poput sukraloze. Svaki sudionik je odgovarao na tri grupe pitanja, među kojima su bili i aritmetički zadaci.
Prema rezultatima istraživanja osobe koje su prije testova konzumirale hranu bogatu glukozom (grožđani šećer) i saharozom postigli su lošije rezultate u odnosu na osobe koje su konzumirale hranu s fruktozom (voćni šećer) ili sukralozom.
"Fascinirana sam otkrićem koje ukazuje na to u kolikoj mjeri konzumiranje šećera može utjecati na ponašanje pojedinca na dnevnoj bazi, odnosno kako potrošnja šećera može promijeniti način rada našeg mozga", rekla je Mai Peng, jedna od autorica studije i profesorica na Univerzitetu Otago.
Kad žene emocionalno sazrijevaju, a kad muškarci? Razlika je čak 11 godina
