Otprilike polovina ljudi u SAD-u poduzima korake za ograničavanje ili izbjegavanje zasićenih masti, vrste masti koja se nalazi u hrani poput crvenog mesa i vrhnja. Međutim, manje od jedne trećine drži se ograničenja koja su stanovnicima SAD-a postavile dijetetske smjernice da bi zadržali unos zasićenih masti ispod 10 posto dnevnih kalorija.
Možda ćete se iznenaditi kada saznate da najveći izvor zasićenih masti, oko 35 posto, dolazi iz miješanih jela, posebno onih sa sirom i mesom. Tu odmah pomislite na lazanje, burito i pice.
Jedan gram masti ima dvostruko više kalorija od grama proteina ili ugljikohidrata, tako da ako pokušavate smršaviti, smanjivanje masti oslobađa kalorije za hranu veće količine. Jedan od načina da se smanji unos masti jeste da ograničite dodavanje poboljšivača ukusa pripremljenoj hrani. Naime, dodaci temeljeni na masti se često dodaju radi poboljšanja ukusa, a ne hranjive vrijednosti.
Isto tako, huhanje u kući omogućava vam kontrolu sadržaja masti, a to ne mora uopće biti komplicirano. Umjesto da pripremate složene recepte, pojednostavite ih maksimalno. Tačnije, piletinu ili ribu pripremite na taj način da im ne dodajete dodatke koji obiluju mastima samo kako biste im pojačali ukus.
Crveno meso može biti na jelovniku jednom ili dva puta sedmično, ali opet odaberite manje masne komade govedine ili janjetine i uklonite bijeli sadržaj od mesa.
Kada pravite jela koja se temelje na mesu i siru, polovinu mesa zamijenite povrćem ili grahom. Možete koristiti i naribani parmezan, koji je alternativa mocareli.
Upotrijebite biljna ulja za umake, oni su zdraviji od maslaca, a vjerojatno nećete primijetiti nikakvu razliku u ukusu, posebno ako hranu obogatite biljem ili začinima.
Za kraj, izbjegavajte jela pržena u mastima, posebno uz nadjev, jer je nemoguće znati koliko se masnoća upije, savjetuje Health24.
Nije samo stvar okusa: Znate li zašto biste trebali dodati sol tokom kuhanja tjestenine?
