Gotovo 60 posto kalorijskog unosa prosječnog Amerikanca dolazi iz ultraprerađene hrane, prema studiji iz 2017. objavljenoj u časopisu Population Health Metrics.
"Ultraprerađena hrana sadrži sastojke koje općenito ne nalazimo u kuhinji te je prepuna šećera i soli. Također, može sadržavati aditive, a nema nikakvu nutritivnu vrijednost jer u njoj ne nalazimo vitamine, minerale i vlakna", kaže dijetetičarka Jinan Banna.
Česta konzumacija ultraprerađene hrane može dovesti do većeg rizika od razvoja zdravstvenih stanja poput demencije, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca, tvrde ljekari iz Američkog medicinskog udruženja.
Zbog toga Banna ograničava svoju konzumaciju ultraprerađene hrane i potiče druge da učine isto. Konkretno, jednu ultraprerađenu hranu nikada ne konzumira.
"Nikad ne pijem gazirane sokove. Oni nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, sadrže samo kalorije u obliku šećera. To su prazne kalorije", pojasnila je.
Kada pijete gazirani sok, on se vrlo brzo probavlja i može izazvati osjećaj gladi, što nas može navesti da pojedemo više hrane nego što smo planirali.
"Umjesto gaziranih sokova, biram razne čajeve i vodu, gaziranu ili negaziranu. Ponekad pijem hladan čaj od hibiskusa. Obična voda je izvrsna alternativa. Dobra opcija je i kafa, naravno, u umjerenim količinama", zaključuje Banna.
Erko Jun ostvario dječačke snove u Dubaiju: "Od pokvarenih bicikala do Rolls-Roycea"
