Stop bacanju hrane
28

Oznaku "Najbolje upotrijebiti do..." na pakovanju zamijeniti sa "Najbolja kvaliteta do..."

Klix.ba
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan ima koristan prijedlog kako spriječiti pretjerano bacanje hrane jednostavnom promjenom natpisa koji na njoj stoji.

Istraživanja Evropske komisije pokazala su da se čak devet miliona tona hrane godišnje baci jer više od polovine građana EU ne zna razliku između oznaka "upotrijebiti do..." i "najbolje upotrijebiti do...". Zbog toga se baca puno hrane koja još danima, pa i mjesecima može biti dobra za jelo.

Istraživanje provedeno u osam država članica EU pokazalo je da najviše potencijala za smanjenje bacanja hrane ima kod mliječnih proizvoda, jogurta, svježih sokova i pakovanog mesa i ribe.

"'Najbolje upotrijebiti do...' znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da npr. zadržava optimalnu hrskavost i boju. U Švedskoj i Norveškoj su eksperimentalno zamijenili tu oznaku s 'najbolja kvaliteta do' i 'najbolje do, ali upotrebljivo nakon'. Evropska komisija bi svakako trebala tu inicijativu uzeti u obzir", smatra Borzan, prenosi Večernji.hr.

Dio proizvođača koji su obuhvaćeni istraživanjem je izjavio da namjerno koriste kraće rokove trajanja nego što bi trebali jer se time štite od potencijalnih problema. Istraživanja evropskih potrošačkih udruženja su pokazala da se ta strategija ponekad koristi i kako bi proizvodi kraće bili na policama, odnosno da trgovine moraju češće naručivati.

Pokazalo se i kako isti proizvodi u različitim zemljama nose različito duge rokove trajanja i upute za skladištenje, što može zbuniti korisnike jer su ponekad na istoj etiketi. No proizvođači to objašnjavaju razlikama u temperaturama na kojima se proizvodi čuvaju u trgovinama.

"Dobar dio od 90 miliona tona hrane koliko se godišnje baci u EU je iskoristiv i zato EU i države članice imaju moralnu i političku obavezu da poduzmu mjere da se to smanji. Čak i da nema redova ispred narodnih kuhinja i činjenice da je skoro četvrtina građana u riziku od siromaštva, radi se o ogromnim količinama hrane u čijoj proizvodnji su utrošeni resursi poput vode, tla, goriva i radnih sati", zaključila je Borzan.