Gastro
74

Šta je Bajram bez baklave: Pogledajte kako se bajramski specijalitet priprema na krajiški način

Piše: M. Ć.
(Foto: Klix.ba)
Postoje različiti načini pripreme baklave, tradicionalnog i nezaobilaznog bajramskog specijaliteta u našoj zemlji. Ovog Bajrama odlučili smo provjeriti kako to rade naše stare bosanske domaćice, sa domaćim jufkama i iskustvima prenesenim od još starijih generacija. Baklavu na krajiški način za naš portal pripremila je Zejna Džehverović iz Cazina.

Iako je danas moguće kupiti razne sastojke i preparate koji omogućavaju lakšu pripremu brojnih jela, za 63-godišnju Zejnu Džehverović iz Cazina poseban merak predstavlja priprema jela na "onaj" način kako je učila od svoje majke i starih bosanskih žena: sa potpunom predanošću, ljubavlju i potpuno provjerenim recepturama.

Domaća jufka vs. kupljena

Pripremu baklave Zejna ima u "malom prstu", a dok započinje sa procesom spravljanja domaće jufke, konstatira da su neuporedive domaće i jufke iz trgovine. Kaže da su to mnogi i potvrdili.

"Domaće je domaće, to je svima jasno. Jufka čini najveći dio baklave, stoga je pravilna i predana priprema nužna za odličan krajni rezultat", kaže Zejna.

Objašnjavajući proces nastajanja jufke, Zejna govori sljedeće:

"Jaje, šećer i so se izmiješa dobro, te se doda brašno i mlijeko. Nakon toga, jufka se zamijesi i ostavi da malo odstoji. Sljedeće što se radi jeste da se jufka "razvije", odnosno razvalja koliko može, a zatim ostavi 20-tak minuta da se malo osuši. U međuvremenu se pripremi smjesa od oraha i šećera. Kad jufka bude dovoljno suha, izreže se prema veličini tepsije."

Naša domaćica dodaje da je jako bitna debljina jufke, odnosno da su tanje poželjnije i daju mnogo bolji rezultat, ali su, isto tako, mnogo teže za napraviti nego one malo deblje.

"Ne treba žaliti sa orasima"

Nakon toga, Zejna počinje "slagati" baklavu i to na sljedeći način: u tepsiju stavlja jedan red jufke, pa red smjese od oraha posipa po jufki.

"Ne treba žaliti sa orasima. Bez puno oraha, nema dobre baklave", ističe.

U kratkom vremenskom roku, takoreći "u trku", Zejna je složila pitu i već je reže na kocke. Kaže da je ona naučila da pravi kocke, ali da se baklava može rezati po želji. Potom stavlja tepsiju sa pitom da se peče.

Dok se baklava peče, Zejna započinje sa pripremom preljeva.

"Potrebno je kilogram šećera i litar vode. To zajedno treba kuhati, i to što duže, to bolje. Nakon toga, potrebno je rastopiti šećer u karamel i preliti ga vrelom vodom", opet pojašnjava Zejna, sada dodajući da je potrebno pustiti takav preljev da još malo proključa, te zatim sa tom smjesom preliti baklavu.

Baklavu dobro natopiti preljevom

Dok je to pojašnjavala, baklava je već bila pečena.

Zejna uze pripremljeni preljev i natopi baklavu s njime. Puno, učini nam se, na što joj i skrenusmo pažnju.

"Sve će se to upiti dijete moje, ne sekiraj se", pojašnjava Zejna, dodajući da je ovakvoj recepturi i svim koracima podučila i svoje unuke.

Dok nam na stol servira komad friško pripremljene baklave, Zejna ističe da je "baklava najbolja kad odstoji koji dan", no i da se "mora probati kad su gosti tu".

"Najveće zadovoljstvo predstavlja kada gost zatraži drugi komad baklave", reče Zejna na kraju, ne shvatajući pritom da je svom gostu upravo 'uzela riječ iz usta'.