Male promjene u nivou holesterola i u krvnom pritisku pomažu u sprečavanju srčanog udara
Velika studija otkrila je da kombinacija pada LDL holesterola (lošeg tipa) od 14 mg/dL i pada sistolnog krvnog pritiska od 5 mm Hg smanjuje opasnost od srčanih bolesti i udara za 50 posto. Što više ovi parametri opadaju, to je manji rizik od bolesti srca i moždanog udara.
"Male promjene krvnog pritiska i holesterola tokom jednog desetljeća mogu dovesti do ogromnih prednosti. Promjene koje se mogu postići zdravom prehranom i vježbanjem mogu sniziti kardiovaskularni rizik za 50 posto", rekao je John Osborne. On nije bio uključen u novu studiju, ali je upoznat o nalazima.
I brojna prošla istraživanja pokazala su da snižavanje krvnog pritiska ili holesterola tokom pet ili više godina može imati utjecaja na kardiovaskularne bolesti, ali teško je znati kako "životni vijek" tih promjena može utjecati na rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Novo istraživanje je obuhvatilo skoro 440.000 ljudi, prosječne dobi 65 godina, a 54 posto ispitanika bile su žene, piše Health24.
Sudionici studije su regrutovani između 2006. i 2010. godine, a praćenje je trajalo do 2018. godine. Tokom tog vremena, gotovo 25.000 ljudi imalo je srčani udar sa smrtnim ishodom, moždani udar uzrokovan blokadom krvnih sudova (ishemični) ili neku drugu srčanu bolest.
Istraživači su tražili učesnike koji su imali genetičke varijacije koje su dovele do toga da imaju niži LDL holesterol i sistolički krvni pritisak tokom cijele studije. Koristeći statističku tehniku nazvanu Mendelejeva randomizacija, istraživači su bili u stanju procijeniti efekte nižeg holesterola i sistoličkog krvnog pritiska u odnosu na ljude bez ovih varijacija u genima.
U studiji je utvrđeno da kombinacija smanjenja LDL-a za 39 mg/dL i sistoličkog krvnog pritiska od 10 mm Hg može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za 80 posto. Ista kombinacija je za više od dvije trećine smanjila i rizik tokom cijelog života od srčanih bolesti.
Osborne je rekao da bi se smanjenje moglo postići samo regulacijom prehrane i vježbanjem, ali da je to izvodivo i s nekim lijekovima.
"U kliničkim ispitivanjima često uzimamo u obzir period od samo pet ili šest godina. Sada možemo cijeniti učinak tih promjena tokom desetljeća života", rekao je.
Satjit Bhusri, kardiolog, također je pregledao nalaze.
"Znamo da su povišen loš holesterol i povišeni krvni pritisak dva nezavisna, mijenjajuća faktora rizika za srčane bolesti. Kombinacija tih elemenata dodatno povećava taj rizik", objasnio je.
Međutim, Bhusri je rekao i to da je ova studija otkrila da je čak i skroman pad imao veliki utjecaj na dijagnozu srčanih bolesti. On je dodao da ovo istraživanje pokazuje i šta se događa ako se neko pridržava zdravog načina života ili lijekova za smanjenje ovih faktora rizika tokom života.
"Pridržavanje promjena životnog stila i lijekova glavni je prediktor srčanih bolesti", rekao je Bhusri.
