Šišman Ibrahim-pašina džamija: Najveći biser počiteljskog graditeljskog niza

U arhitektonskom skladu ovog našeg prekrasnog mjesta, upravo džamija izgleda kao kruna svega, završni detalj koji ovom stotinama godina pograničnom, stražarskom mjestu daje notu elegancije i klase. Cijeli Počitelj, zbijen između zidina, kreirao je kontekst u kojem je smještena džamija. U tom kamenom koloritu, između kuća, hamama i dućana, džamija je imala minimalan prostor, tako da je to jedna od rijetkih naših džamija bez harema.

Identitet graditelja nije siguran

Drugi, pak, počiteljsku ljepoticu pripisuju hadži Aliji Mujezinoviću te kažu da je sagrađena 1562. godine. O dotičnom nije poznato mnogo, više se zna o Čeli, nadimku čovjeka za kojeg misle da je poznati Šišman Ibrahim-paša, otud i službeni naziv džamije. Prema pouzdanijim historijskim izvorima, Ibrahim je postao janjičarski aga tek 1664. godine, tako da teoretski nije mogao stotinjak godina ranije podići džamiju.

Kako je upitno ko je čovjek zaslužan za njenu gradnju, tako u njenu arhitektonsku vrijednost nema sumnje. Riječ je o majstorskom remek-djelu arhitekture osmanskog doba. Džamija je pod kupolom, ulaz je monumentalan s prekrasnim vratima u drvetu rezbarenim. Krajolikom dominira krasna, vitka osmougaona munara s bogatim ukrasima, naročito stalaktitnim nizom ispod šerefe.

U džamijskoj avliji, pored munare raste i drvo, posebna vrsta čempresa, za koji se tvrdi da je stariji od same džamije, donesen čak iz Libana. Ta egzotična biljka daje poseban ton mističnom dvorištu koje nikad nećete zateći pusto. Uvijek ćete naći bar nekog od turista, putnika namjernika koji se vozeći magistralnim putem M17, privučeni kamenim siluetama Počitelja, odluče zaustaviti i uživati.

Srušena do temelja i kasnije obnovljena