Čuvajte srce, samo jedno imate: Ovo su uzroci bolesti, vodite računa na vrijeme
Zbog kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, prevashodno srčanog udara i ishemijskog moždanog udara, svake godine u svijetu prerano umre 17,9 miliona ljudi te je to ujedno i vodeći uzrok smrtnosti.
Do 2030. godine očekuje se da će smrtnost porasti na 23 miliona ljudi, a trend suženja krvnih sudova, koji postoji već nekoliko decenija, danas je dominantan faktor smrti ljudi u Evropi i uopšte zapadnoj civilizaciji.
Pušenje, neaktivnost i nepravilna ishrana najveća opasnost po srce
Smajić je kazao da Svjetska federacija za srce upozorava da najmanje 86 posto prijevremenih smrtnih ishoda može da se spriječi kontrolom glavnih faktora rizika u koje spada pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.
“Simptomi bolesti srca su različiti, i mogu se javiti u bilo kom dijelu tijela. Ako je u pitanju srce, suženje tih malih arterija na njegovoj površini generalno daje dvije vrste tegoba. Najvažnija se zove angina pectoris i podrazumijeva bol u grudima. Jedan broj ljudi to osjeća i kao stezanje, pritisak, težinu ili pečenje po sredini grudne kosti koja nastaje uglavnom pri fizičkom naporu i pod stresnim okolnostima, nekada se javlja i nakon obroka, a u pojediim slučajevima čak i iz čista mira. Ta tegoba se vrlo često širi u ramena i u ruke, više u lijevu ruku, često i u vrat, vilicu i leđa i obično traje od nekoliko minuta do otprilike pola sata. Angina pectoris prolazi uz pomoć nitroglicerina ili spontano, i to je tegoba koja nas upućuje da neko ima značajno suženje arterija srca. Druga manifestacija je kad ljudi primjete da se znatno brže zamaraju, posebno kada idu uzbrdo, nego inače”, kazao je Smajić u razgovoru za Klix.ba.
Dodaje da je najveća opasnost i bolest srca u 21. vijeku ishemijska bolest srca, iznenadna srčana smrt, koja se karaktezira smanjenjem protoka krvi kroz srčane krvne žile, najčešće zbog ateroskleroze, što dovodi do smanjenje opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima te oštećenja srčanog mišića i samim tim i funkcije srca.
Kada govorimo o najvećim uzročnicima, Smajić ističe kako se trebaju razlikovati promjenjivi i nepromjenjivi faktori rizika bolesti srca. U nepromjenjive spadaju: dob, spol, naslijeđe, a u promjenjive: hipertenzija, pušenje, povišen holesterol i šećer u krvi te način života koji podrazumijeva nedovoljnu fizičku aktivnost, nezdravu ishranu, gojaznost i stres.
“Ono o čemu moramo da mislimo svodi se na pet promjenjivih faktora rizika na koje u današnje vrijeme možemo da utičemo. Gotovo svaki oblik hipertenzije danas može vrlo jednostavno da se drži pod kontrolom, a isto važi i za povećan holesterol ili šećer u krvi, dok je pušenje stvar ličnog izbora. Kada je riječ o načinu života, nije potrebna nikakva drastična fizička aktivnost; dovoljno je da pola sata brzo hodate i možete smatrati da ste uradili veliku stvar za svoje srce”, dodaje Smajić.
Istraživanja su pokazala da je srčani udar tri puta češći kod aktivnih pušača. Pasivno pušenje takođe predstavlja faktor rizika. Povećane razine kolesterola povećavaju rizik od infarkta za 3,8 puta, osobe s povišenim krvnim pritiskom, obolijevaju od infarkta 4 do 8 puta češće, a ishemijska bolest srca 8 puta je češća kod šećernih bolesnika. Srčani udar je 5 do 6 puta češći kod muškaraca do 55. godine života, dok je u starijoj dobi (nakon 65. godine) češći kod žena.
Grupe s povećanim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti su muškarci u dobi iznad 45 godina i žene u dobi iznad 55 godina. Veću vjerojatnost obolijevanja imaju osobe s obiteljskim naslijeđem smrtnosti od koronarne bolesti srca: muški srodnici (otac ili brat) prije 55. godine, te ženski članovi obitelji (majka ili sestra) prije 65. godine života.
Kontinuirani stres, ali i pretjerana radost utiču na pojavu bolesti srca
Smajić ističe kako srce i krvne žile možemo sami štititi te da samostalno možemo utjecati na: pušenje, dugoročno povišen krvni tlak, razinu masti, tjelesnu težinu, fizičku aktivnost i šećernu bolest.
“Stresan način života, loši ekonomski uvjeti, nezaposlenost i drugi socijalni čimbenici mogu također značajno utjecati na pojavu bolesti srca i krvnih žila. Upravo stres izlazi na prvo mjesto po štetnosti za zdravlje srca, a da ga je najteže eliminirati ili barem smanjiti. Onako u grubo, dvije su vrste stresa. Iznenadni, kratkotrajni te kontinuirani, svakodnevni”, izjavio je Smajić uz obrazloženje da je kontinuirani 24-satni, svakodnevni stres opasan, kao i pretjerane radosne situacije.
“Karakterističan primjer za uticaj stresa na srce je sindrom slomljenog srca - Takotsubo sindrom. Kako se zaštititi i odbraniti? Pa, često, nemate mogućnosti. Promjena životnog stila, zaposlenja, ili kroničnih stanja ponekad je jednostavno nemoguća. No, probajte izbjeći neke navike koje su, po novijim istraživanjima, veliki izvor stresa i škode vašem srcu”, kaže Smajić.
Savjeti i preporuke za zdraviji život i zdravo srce
Prevencije od bolesti srca kriju se u boljoj ishrani, povećanoj aktivnosti, prestanku pušenja i mjerenju krvnog pritiska, šećera i masnoće u krvi te tjelesne težine.
OBEĆAJ DA ĆEŠ JESTI ZDRAVIJE I UMJERENO
- Smanji unos zaslađenih i voćnih pića-zamijeni ih vodom ili nezaslađenim sokovima
- Zamijeni slatko svježim voćem - to je zdrava alternativa
- Pokušaj pojesti 5 porcija (veličine pune šake) voća i povrća dnevno - svježe, smrznuto, konzervirano ili sušeno 4.Održavaj količinu alkohola unutar preporučenih granica
- Izbjegavaj prerađenu i gotovu hranu jer često sadrži puno soli, šećera i masti
- Pripremi kod kuće svoj zdravi obrok za školu ili posao
OBEĆAJ DA ĆEŠ BITI AKTIVNIJI
- Odvoji barem 30 minuta za tjelesnu aktivnost srednjeg intenziteta 5 puta tjedno
- Ili barem 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno
- Igranje, hodanje, kućanski poslovi, plesanje - sve se računa!
- Budi aktivniji svaki dan - hodaj po stepenicama, hodaj ili se vozi biciklom umjesto automobilom
- Vježbaj s prijateljem ili obitelji - bit ćeš motiviraniji i zabavnije je
- Preuzmi aplikaciju za vježbanje te prati svoje korake pedometrom – tako ćeš pratiti svoj napredak
OBEĆAJ DA ĆEŠ PRESTATI PUŠITI
To je jedna od najboljih odluka kojom ćeš sačuvati zdravlje svoga srca. Unutar dvije godine od prestanka pušenja rizik za kardiovaskularne bolesti se značajno smanjuje. Unutar 15 godina od prestanka pušenja taj je rizik jednak nepušačima. Izloženost pasivnom pušenju također je uzrokom srčanih bolesti kod nepušača. Prestankom pušenja ne utječeš samo na poboljšanje svoga zdravlja, već i onih koji te okružuju. Ako imaš problema s prestankom pušenja, potraži stručnu pomoć od liječnika ili ljekarnika.
OBEĆAJ DA ĆEŠ MJERITI KRVNI PRITISAK, ŠEĆER I MASNOĆE U KRVI I TJELESNU TEŽINU
Visok krvni pritisak se naziva "tihim ubicom", jer uglavnom ne daje simptome, te ga većina ljudi ne primjećuje. Jedan je od vodećih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti. Holesterol je povezan s više od 4 miliona smrtnih ishoda godišnje. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u šećernih bolesnika. Posjetite svog liječnika ili ljekarnu te izmjerite vrijednosti kolesterola kao i tjelesnu težinu te indeks tjelesne mase. Savjetujte se o riziku za kardiovaskularne bolesti te napravite plan poboljšanja svog zdravstvenog stanja.
Aktivnosti kardiologa povodom Svjetskog dana srca
Povodom Svjetskog dana srca, koji se u svijetu obilježava svake godine 29. septembra, Udruženje kardiologa Bosne i Hercegovine, Udruženje doktora porodične/obiteljske medicine Tuzlanskog kantona i Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, a uz podršku farmaceutske kompanije Krka u Tuzli će biti upriličene aktivnosti u cilju podizanja svijesti javnosti o kardiovaskularnim problemima.
Cilj promoviranja Svjetskog dana srca je da se ukaže na značaj zdrave ishrane, fizičke aktivnosti, prestanka pušenja, praćenja vrijednosti krvnog pritiska, masnoća u krvi i tjelesne težine.
Građanima Tuzle će 29. septembra 2019. godine u periodu od 11 do 15 sati, na Trgu Slobode i kod kina Centar, od strane zdravstvenih djelatnika biti predstavljene važnosti fizičke aktivnosti, te omogućeno besplatno mjerenje vrijednosti glikemije, holesterola, triglicerida, tjelesne težine, krvnog pritiska.
