Da li je sirova hrana zdravija od kuhane

Kada konzumirate hranu, probavni enzimi u vašem tijelu pomažu je razgraditi na molekule koji se mogu apsorbirati. Hrana koju jedete također sadrži enzime koji pomažu probavi.

Enzimi su osjetljivi na toplotu i lako se deaktiviraju kada su izloženi visokim temperaturama. Ustvari, gotovo svi enzimi se deaktiviraju na temperaturama preko 47 stepeni Celzijusa.

Ovo je jedan od primarnih argumenata u korist prehrane sirovom hranom. Kada se tokom postupka kuhanja enzimi hrane promijene, potrebno je više enzima da ih se probavi.

Pristalice prehrane sirovom hranom tvrde da ovo stvara stres vašem tijelu i može dovesti do nedostatka enzima. Međutim, ne postoje naučne studije koje bi podržale ovu tvrdnju.

Nadalje, ljudsko tijelo proizvodi enzime neophodne za probavu hrane, a tijelo apsorbira i ponovno luči neke enzime, pa je malo vjerojatno da će probavljanje hrane dovesti do nedostatka enzima.

Štaviše, nauka još nije pokazala negativne zdravstvene učinke jedenja kuhane hrane s denaturiranim enzimima.

U procesu kuhanja gube se neki vitamini topivi u vodi

Sirova hrana može biti bogatija određenim hranjivim sastojcima od kuhane koji se mogu izgubiti tokom postupka kuhanja. Istraživanja su pokazala da su vitamini topivi u vodi, poput vitamina C i vitamina B, posebno osjetljivi na tokom kuhanja.

Zapravo, proključala voda može smanjiti sadržaj vitamina povrća za 50 do 60 posto.

Neki minerali i vitamin A također se gube tijekom kuhanja, iako u manjoj mjeri. Kuhanje uglavnom ne utječe na vitamine D, E i K topive u mastima.

Vrenjem se postiže najveći gubitak hranjivih sastojaka, dok drugi načini kuhanja efikasnije održavaju sadržaj hranjivih sastojaka u hrani.

Kuhanje povrća na pari, prženje i miješanje neke su od najboljih metoda kuhanja povrća kada je riječ o zadržavanju hranjivih sastojaka.

Kuhanu hranu može biti lakše žvakati i probaviti

Žvakanje je važan prvi korak u procesu probave. Čin žvakanja razbija velike komade hrane na male čestice koje se mogu probaviti.

Nepravilno žvakana hrana organizmu je puno teže probavljiva i može dovesti do pojave gasova i nadutosti. Uz to, potrebno je znatno više energije i truda za pravilno žvakanje sirove hrane od one kuhane.

Proces kuhanja hrane razgrađuje neka njena vlakna i zidove biljnih ćelija, što olakšava tijelu da probavi i apsorbira hranjive sastojke.

Kuhanje ubija štetne bakterije i mikroorganizme

Određenu hranu je bolje jesti kuhanu, jer sirove verzije mogu sadržavati štetne bakterije. Kuhanje hrane efikasno ubija bakterije koje mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom.

Međutim, voće i povrće je generalno sigurno jesti sirovo, sve dok nije zagađeno.

Špinat, zelenu salatu i paradajz najčešće zagađuju bakterije, dok sirovo meso, riba, jaja i mliječni proizvodi često sadrže bakterije koje vam mogu naštetiti.

Zavisi od vrste hrane

Ni prehrana potpuno sirovim niti potpuno kuhanim namirnicama ne može se opravdati naučno. To je zato što i sirovo i kuhano voće i povrće imaju razne zdravstvene prednosti, uključujući niži rizik od hroničnih bolesti.

Namirnice koje je zdravije jesti sirove prema Healthlineu su: brokula, kupus, luk, bijeli luk.

Hrana koju je zdravije jesti kuhanu: šparoge, gljive, špinat, paradajz, mrkva, krompir, mahunarke, meso, riba i perad.