Djeca do 10 godina nakon zaraze koronom imaju više antitijela nego odrasli
Vjeruje se da bi ovaj stručni rad mogao jednim dijelom pružiti odgovor na pitanje koje naučnici još aktivno proučavaju, a to je zbog čega su djeca manje pogođena simptomatskim oblicima koronavirusa.
Također je važno naglasiti da tijelo prirodno proizvodi antitijela u prisutnosti virusa da bi se borilo protiv njega i uništilo ga.
Naučnici su analizirali gotovo 32.000 seroloških testova (mjerenja prisutnosti antitijela u krvi) provedenih u New Yorkuizmeđu aprila i augusta 2020. godine. Fokusirali su se na pozitivne rezultate testiranje koji ukazuju preboljelu zarazu koronavirusom.
Prema tim rezultatima je utvrđeno da su djeca starosti između jedne i 10 godina razvila srednji nivo IgG antitijela, koji je bio znatno viši nego kod odraslih.
IgG je vrsta antitijela koja se nalaze u međućelijskom prostoru i štiti ga od zaraze. Dokazivanjem prisustva ovog antitijela može se zapravo dokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena vakcinacija.
Istovremeno je najniži nivo antitijela IgG uočen kod mlađih osoba u dobi od 19 do 30 godina, prije nego što je porastao s godinama života, a razlozi za to su još nejasni, smatraju autori istraživanja.
Analize su provedene na manjem broju uzoraka krvi uzetih od djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba, a cilj im je bio uporediti imunološki odgovor kod različitih starosnih grupa.
Pokazalo se da je srednji nivo IgG antitijela dvostruko viši kod djece u dobi između jedne i 10 godina u odnosu na adolescente (od 11 do 18 godina), a među njima je on bio dvostruko viši nego kod mlađih odraslih osoba (od 19 do 24 godina).
"Rezultati naše studije upućuju na to da bi razlike u kliničkim manifestacijama koronavirusa kod pedijatrijskih bolesnika, odnosno djece, u poređenju s onima kod odraslih mogle biti posljedica imunološkog odgovora povezanog sa životnom dobi pacijenta. Dakle, naši podaci mogu djelimično pojasniti sveukupno slabije simptome i teže oblike bolesti kod zaražene djece", pojasnili su autori studije.
Naglasili su da je važno napomenuti to da je utvrđeno da su serološki testovi bili pozitivni kod sličnog udjela djece i adolescenata u odnosu na odrasle osobe.
To zapravo upućuje na mogućnost da bi djeca, čak i kada razviju blagu sliku bolesti, "mogla predstavljati ogroman izvor virusa i prijenosa".
U studiji koja je prošlog mjeseca objavljena u časopisu Nature, istaknuto je da se djeca znatno bolje brane od virusa zahvaljujući urođenom imunološkom odgovoru organizma, onom koji postoji i prije stečenog imuniteta i rezultira nastankom antitijela.
