Djeca iz urbanih područja koja se igraju u prirodnom okruženju imaju bolji imunitet
Naučnici vjeruju da se to dešava iz razloga što se na njihovoj koži i u njihovim crijevima razviju različiti mikrobi, što nije slučaj kod djece koja se malo igraju ili nikako ne igraju na zelenim površinama koja nalikuju šumskom okruženju.
U zapadnom svijetu raste broj onih koji imaju autoimuna oboljenja, kao što su astma, ekcemi, dijabetes tipa jedan, upalna bolest crijeva i multipla skleroza. Pretpostavlja se da je najznačajniji uzrok toga to što su djeca manje izložena mikrobima, što ranije nije bio slučaj. Posljedica toga jeste nedovoljna razvijenost njihovog imuniteta.
Prethodne studije su pokazale da postoji povezanost između izloženosti mikrobima i razvoja imuniteta. Navedena studija je podrazumijevala promjenu okruženja u kojem se djeca igraju i pokazala je da postoji uzročno-posljedična veza, što je prva studija ove vrste.
Istraživači su utvrdili da je moguće poboljšati imunološki sistem djece ako se promijeni životno okruženje djece iz urbanih područja.
Studijom je bilo obuhvaćeno 75 djece u dva finska grada, što je relativno mali broj.
"Kada smo vidjeli rezultate, bili smo iznenađeni koliko je ojačao njihov imunitet. Naše istraživanje može doprinijeti osmišljavanju preventivnih mjera za smanjenje epidemije imunoloških bolesti", ukazao je Aki Sinkkonen s Instituta za prirodne resurse Finske, a koji je predvodio istraživanje.
Napomenuo je da se slična istraživanja provode u drugim dijelovima svijeta, ali da njihovi rezultati još nisu objavljeni. Sinkkonenov tim sada želi provjeriti kako izloženost mikroba utječe na imunitet beba.
Graham Rook s londonskog Univerziteta College je ocijenio da je studija zalog za budućnost i da podsjeća na važnost boravka djece u prirodnom okruženju.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances, a proveo ga je veliki broj stručnjaka iz različitih oblasti - medicine, ekologije i urbanističkog planiranja. Djeca obuhvaćena istraživanjem su imala između tri i pet godina. Bila su raspoređena na četiri lokacije s prirodnim okruženjem gdje su dnevno boravila 90 minuta. Podsticana su da se igraju biljkama i zemljom.
Nakon 28 istraživanja pokazalo se da je količina mikroba na njihovoj koži za trećinu veća za razliku od djece koja nisu bila u ovakvom okruženju. Povećanje količine mikroba je uočeno i u njihovim crijevima.
Djeca su svaki dan dobijala iste namirnice, ali istraživači nisu mogli utjecati na ono što ona jedu kod kuće. Međutim, smatraju da je do promjena u njihovom organizmu došlo zahvaljujući okruženju u kojem su bila, piše britanski dnevni list Guardian.
