Posljednjih nekoliko sedmica svijet se bori protiv koronavirusa Sars-CoV-2, koji se pojavio u mnogim zemljama, zbog čega su poduzete ozbiljne mjere kako bi se zaustavilo njegovo širenje. Ipak, mnogima i dalje nije jasno koji su simptomi ovog virusa i na što trebate obratiti pažnju pa je Science Insider na Facebooku objavio snimak u kojoj je to objasnio.
What Coronavirus Symptoms Look Like, Day By DayThis is what having the novel coronavirus looks like, day by day.
Posted by Insider Science on Wednesday, March 18, 2020
Kako kažu u videu, u početku vam može djelovati da je u pitanju prehlada i mogli biste biti u pravu, ali COVID-19 može eskalirati. Prema udruženoj misiji Svjetske zdravstvene organizacije i Kine u vezi s novim koronavirusom, do 20. februara 2020. godine ustanovljeno je da je 80 posto oboljelih imalo blage simptome ili simptome srednje jačine, 14 posto je imalo ozbiljne simptome, dok je 6 posto oboljelih bilo u kritičnom stanju.
Blagi simptomi COVID-19 nisu isti kao blagi simptomi prehlade, nego su prilično jaki u odnosu na njih. Svi simptomi osim nedostatka kisika svrstani su u kategoriju blagih.
Ozbiljnim slučajevima potreban je dodatni kisik, a u kategoriju kritičnih spadaju oni kojima otkažu respiratorni organi ili više organa.
Simptomi, tretmani i vrijeme inkubacije bolesti variraju ovisno o tome kojoj kategoriji pacijent pripada.
Simptomi i inkubacija
Potrebno je da prođe dva do 14 dana od izloženosti koronavirusu kako bi se pojavili prvi simptomi bolesti. U ovom razdoblju može vam djelovati da imate simptome prehlade ili gripe. Mnogi pacijenti u početnom stadiju bolesti imaju temperaturu.
Ustanovljeno je da je čak 88 posto ljudi oboljelih od COVID-19 imalo temperaturu, dok je jedna kineska studija utvrdila da je 44 posto pacijenata imalo temperaturu po dolasku u bolnicu, dok ju je kasnije razvilo čak 89 posto.
Međutim, bilo je i slučajeva da se gastrointestinalni simptomi, koji uključuju dijareju, mučninu, povraćanje i abdominalnu nelagodnost, pojave nekoliko dana prije respiratornih simptoma.
Ipak, ovo nije pravilo, jer je COVID-19 bolest respiratornih organa. To znači da će kod većine pacijenata bolest početi i završiti se u plućima.
U ranim danima infekcije virus napada stanice pluća. Ovo može oštetiti treplje koje čiste zračne puteve od sluzi i drugih štetnih stvari. Kada se ove stanice inficiraju, one umiru i tako pridonose količini štetnih tvari, ometajući tako sposobnost vašeg tijela da drži suvišne čestice izvan pluća i dušnika. Upala izaziva oštećenje, a oštećenje izaziva jaču upalu, a ovaj ciklus može se nastaviti sve dok ne preostane zdravog tkiva.
Upala može biti objašnjenje zbog kojeg je suhi kašalj jedan od najčešćih simptoma. Isto vrijedi i za nedostatak zraka i za proizvodnju sluzi. Drugi simptomi koji se mogu javiti su umor, suhoća grla, glavobolja, bol u zglobovima i mišićima, drhtavica i curenje iz nosa.
Do petog dana od zaraze pacijenti koji su već bili bolesni od nečega mogu osjetiti da imaju problema s disanjem, a najčešće prođe sedam dana prije nego što oboljeli ode u bolnicu.
Oporavak i liječenje
Oni s blagim simptomima najčešće se oporave za sedam dana, ali oni sa simptomima srednje jačine, s ozbiljnim simptomima i kritični slučajevi razviju upalu pluća, koja može biti slabija ili toliko jaka da pacijentu ugrozi život. Ovi pacijenti mogu se oporaviti za nekoliko dana, a može i se dogoditi da liječenje traje nekoliko sedmica.
Kod onih s ozbiljnim simptomima i onih u kritičnom stanju simptomi mogu eskalirati u akutni respiratorni distres sindrom. Ovaj sindrom javlja se kada se tekućina nakupi u plućima. Upala pokreće poplavu imunoloških stanica koje napadaju infekciju. One su obično izolirane u inficiranim područjima, ali tijelo nekad prijeđe tu granicu pa imunološke stanice počnu uništavati sve na svom putu, uključujući i zdrave stanice.
Akutni respiratorni distres sindrom ima fatalan ishod u 30 do 40 posto slučajeva. Kod kritičnih slučajeva može doći do otkazivanja organa za disanje zbog čega oni moraju biti na aparatima koji ih održavaju u životu i tada ovi slučajevi završavaju na intenzivnoj njezi. Oni su prikačeni na respiratore koji povećavaju količinu kisika u njihovoj krvi jer pluća to više ne rade. Ako se ovaj tretman ne pokaže kao djelotvoran, pluća postaju previše preplavljena da bi mogla isporučiti kisik u krvotok. To je uzrok većine smrtnih slučajeva kod COVID-19, a čak i kada pacijent preživi ovu fazu, pluća mu mogu biti trajno oštećena.
Sars je napravio rupe u plućima nekih ljudi, a ovakve promjene uočene su i kod onih koji su inficirani koronavirusom Sars-CoV-2.
Šta nakon liječenja?
Rane su istraživanja otkrila da većina ljudi koji su umrli od COVID-19 premine u roku od 14 do 19 dana od inficiranja, dok se oni koji se oporave puste iz bolnice nakon dvije i po sedmice. Ipak, većini ozbiljnih i kritičnih slučajeva potrebno je nekoliko mjeseci da se oporave.
Dok je pacijent u razdoblju oporavka moguće je da i dalje bude prenositelj zaraze pa zbog toga treba da u konzultaciji s doktorom ustanovi kada više nije rizik za druge.
Za sada još nemamo vakcinu za virus pa je najbolje da pazimo da se ne izložimo virusu. COVID-19 se lako prenosi s osobe na osobu, preko kihanja i kašljanja. Zato često perite ruke i izbjegavajte blizak kontakt s ljudima koji su bolesni i čistite i dezinficirajte površine koje koristite svakodnevno.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
