Najčešće se navodi da 1% adolescentica i mladih žena u razvijenim zemljama obolijeva od anoreksije ili bulimije nervoze. Ta je učestalost u stalnom porastu zbog dugogodišnjeg zagovaranja "kulta mršavosti" kao ideala ljepote. Situacija u Bosni i Hercegovini jednako je zabrinjavajuća i podaci pokazuju da broj oboljelih prati trend zapadnih zemalja, navodi Šoštarić,
Jedan od poznatijih poremećaja u prehrani je Anorexia nervosa koja se manifestira kao vješto izbjegavanje unosa hrane. U većini slučajeva ovaj poremećaj počinje kao sredstvo regulacije tjelesne težine, a kada izmakne kontroli pretvara se u bolest koja zahvata i tijelo i um, te za koju je karakterističan izuzetan strah od dobivanja na težini. Nije rijetko da osobe koje pate od ovog poremećaja imaju značajno manju masu od primjerene, no i dalje misle da su predebele.
S druge strane, Bulimia nervosa je poremećaj koji također počinje s nepravilnom prehranom. Osoba koja pati od ovog poremećaja ima povećan apetit s fazama prejedanja, tj. konzumiranja velikih količina hrane u izrazito kratkom vremenskom razdoblju, a potom i izbacivanja hrane iz organizma.
Nacionalno istraživanje provedeno u sklopu projekta Zdravo! u školskoj godini 2014./2015. na više od 1.500 učenika sedmih razreda osnovnih škola u Bosni i Hercegovini ispitalo je poznavanje anoreksije i odnos adolescenata prema vlastitom tijelu. Rezultati pokazuju da 44% učenika nije znalo šta je Anorexia nervoza, no gotovo 30% njih svakodnevno razmišlja o svojoj tjelesnoj težini. Čak 21% ispitane djece smatra da ima višak kilograma, dok je 10% djece na dijeti ili na neki drugi način pokušava reducirati svoju tjelesnu masu.
Svjesne svog utjecaja na mlade, mnoge kozmetičke i sportske kompanije sve češće biraju modele realnih proporcija. U prilog tome da djevojčicama trebaju realniji uzori ide i nedavno objavljena reportaža australske televizije koja se brzo proširila društvenim mrežama, a u kojoj umjetnica Sonia Singh popularne lutke savršenih frizura, šminke i odjeće transformira u lutke koje više liče djeci kojoj su namijenjena.
Razvijanje pravilnih prehrambenih navika te svijesti o vlastitom tijelu počinje već u djetinjstvu. Faktori koji utječu na razvijanje poremećaja u prehrani su raznoliki, od genetske predispozicije i hormonskog disbalansa do socijalnog okruženja koje promoviše nezdrave i nerealne figure. Zbog toga je ključna uloga roditelja da od ranih godina života pozitivno utječu na svoje dijete na način da promovišu pravilne prehrambene navike u porodici i emocionalnu stabilnost, kako bi njihova djeca bila zdrava, pravilno razvijena i sretni adolescenti, ističe nutricionistica Nestlé Adriatica.
