Ljudi koji rade mentalno stimulativne poslove imaju manji rizik od demencije
Naučnici su pregledali podatke više od 100.000 učesnika u istraživanju, koji su bili fokusirani na veze između faktora povezanih s radom i hroničnih bolesti, invaliditeta i mortaliteta, iz SAD-a, Evrope i Velike Britanije.
Istraživanje je ispitivalo one iz različitih zanimanja, od šumarskih radnika do državnih službenika i namještenika u javnom sektoru, dok je vodeći autor predložio da nalazi podržavaju ideju da mentalna stimulacija u odrasloj dobi može odgoditi pojavu demencije.
Moguće objašnjenje rezultata istraživanja je da je kognitivna stimulacija povezana s nižim nivoima određenih proteina koji mogu inhibirati neke procese u mozgu.
Oni koji su bili uključeni u istraživanje praćeni su u prosjeku 17 godina kako bi se utvrdilo je li im se razvila demencija. Njihova kognitivna stimulacija na poslu prethodno je mjerena na početku studije.
Glavni autor profesor Mika Kivimaki s Instituta za epidemiologiju i zdravstvenu zaštitu Univerziteta u Londonu, rekao je: "Naši nalazi podržavaju hipotezu da mentalna stimulacija u odrasloj dobi može odgoditi pojavu demencije".
"Nivoi demencije u 80. godini života viđeni kod ljudi koji su doživjeli visok nivo mentalne stimulacije primijećeni su u 78. godini kod onih koji su doživjeli nisku mentalnu stimulaciju", pojasnio je Kivimaki.
"To sugeriše da je prosječno kašnjenje u početku bolesti oko godinu i po, ali vjerovatno postoje znatne razlike u učinku među ljudima", kazao je.
Istraživači su definirali kognitivno stimulirajuće poslove kao one koji uključuju zahtjevne zadatke i veliku slobodu odlučivanja o poslu ili kontrolu posla, naprimjer viši državni službenici, menadžeri proizvodnje i operacija, direktori i izvršni direktori.
Zbog više sati provedenih na poslu smatra se da izloženost kognitivnoj stimulaciji traje "znatno duže" od npr. kognitivno stimulirajućih hobija, rekli su naučnici.
Studija je otkrila da je, uzimajući u obzir utjecajne faktore, učestalost demencije bila 4,8 na 10.000 ljudi u grupi s visokom stimulacijom, dok je u grupi s niskom stimulacijom bila 7,3.
Potencijalno utjecajni faktori uključivali su dob, spol, obrazovanje i način života.
Činilo se da nema razlike između spolova ili onih mlađih ili starijih od 60 godina. Međutim, bilo je naznaka da je povezanost jača za Alzheimerovu bolest u odnosu na druge vrste demencije.
