Mnogima omiljena namirnica iz svakodnevne prehrane može smanjiti rizik od demencije
Istraživači su pratili zdravlje, fizičku aktivnost i prehrambene navike 1.516 osoba starijih od 65 godina u Tokiju.
To je uključivalo njihovu ishranu, historiju padova, hronična stanja, mišićnu masu, tjelesnu masnoću, krvni pritisak, snagu stiska, brzinu hoda, holesterol i mentalno stanje.
Oko 80 posto učesnika konzumiralo je sir - bilo dnevno (28 posto), jednom u dva dana (24 posto) ili dva puta sedmično (30 posto).
Prerađena vrsta bila je najpopularnija opcija, a slijedili su sir od bijele plijesni (kao što su brie i camembert), svježi sir (kao što su feta, mascarpone i ricotta) i sir s plavom plijesni (uključujući stilton i gorgonzolu).
Volonteri su zatim odgovorili na 30 pitanja koja su testirala njihovu kognitivnu funkciju – upitnik poznat kao Mini-Mental State Examination (MMSE). To je uključivalo pamćenje, jezik, orijentaciju, pažnju i vizualno-prostorne vještine.
Rezultat od 23 ili ispod smatra se markerom za lošu kognitivnu funkciju. Tim je otkrio da oni koji su uključili sir u svoju ishranu imaju manje šanse da postignu rezultat ispod ovog praga.
Oni koji jedu sir imali su i nešto niži krvni pritisak i BMI, veću brzinu hodanja i više raznovrsnosti u svojoj prehrani općenito. Međutim, imali su viši holesterol i šećer u krvi.
Autori, koji su svoje nalaze objavili u časopisu Nutrients, rekli su: "Prethodne studije su pokazale da je način ishrane karakteriziran visokim unosom proizvoda od soje, povrća, morskih algi, mlijeka i mliječnih proizvoda, zajedno s niskim unosom proizvoda od žitarica, povezan je sa smanjenim rizikom od razvoja demencije. Naši rezultati sugeriraju da je unos sira obrnuto povezan sa nižom kognitivnom funkcijom čak i nakon prilagođavanja višestrukim zbunjujućim faktorima".
Zaključili su da sir može imati svojstva jačanja mozga, ali su potrebne daljnje studije kako bi se utvrdila uloga koju ima, posebno u razvoju demencije .