Istraživanje Univerziteta Nortvestern u Ilinoisu pratilo je 552 osobe starosti od 63 do 84 godine, a rezultati studije su objavljeni u časopisu Sleep.
Iako je studija uključivala samo starije ljude, prethodna istraživanja su pokazala slične efekte kod mlađih generacija.
"Bilo da se radi o nečijem pametnom telefonu, upaljenom televizoru preko noći ili svjetlosnom zagađenju u velikom gradu, živimo među velikom količinom vještačkih izvora svjetlosti koji su dostupni 24 sata na dan", kaže neurolog Mindži Kim, autor studije.
Svi volonteri su zamoljeni da prate svoju izloženost svjetlosti – uključujući i noću – sedmicu dana. Manje od polovine je imalo petočasovni period mraka, na šok naučnika.
Dr. Kim i kolege su zatim provjerili da li su učesnici gojazni, boluju li od dijabetesa ili imaju visok krvni pritisak da bi otkrili bilo kakvu vezu.
Rezultati su pokazali da je 40,7 odsto ljudi izloženih svjetlu u periodu od pet sati bilo gojazno, u poređenju sa 26,7 posto u grupi bez izlaganja svjetlosti.
Oko 17,8 procenata u grupi izloženoj svjetlosti imalo je dijabetes, dvostruko više nego u drugoj (9,8 procenata). Slična razlika je pronađena između grupa kada je u pitanju stopa hipertenzije.
Utvrđeno je da su razlike značajne kada se uzmu u obzir drugi potencijalni faktori rizika.
Stručnjaci smatraju da spavanje sa upaljenim svjetlom može zbuniti tjelesni sat. To bi moglo da poremeti nivoe hormona, što može da natjera ljude da jedu više hrane. Zato imaju nekoliko savjeta.
Noću koristite prigušena crvena svjetla, koja najmanje utiču na melatonin. Izbjegavajte da gledate u svijetle ekrane dva do tri sata prije spavanja.
Ako radite u noćnoj smjeni ili koristite mnogo elektronskih uređaja noću, postoje naočare i aplikacije koje mogu da filtriraju plavo svjetlo.
Provjerite da li podešavanja vašeg telefona imaju režim za noćno vrijeme koje automatski prebacuje ekran na toplije boje u vrijeme zalaska sunca.
