Naučnici tvrde kako glad utječe na donošenje odluka i podiže uzbunu u dijelu mozga koji je zadužen za prirodne instinkte koje imaju i životinje. Ti refleksi mogu izazvati rizično, ili čak opasno ponašanje, jer što smo gladniji to oni postaju jači, kažu istraživači.
Da se ljudi rizičnije ponašaju kada su gladni dokazala je i studija o ljudskom ponašanju u kojoj je dokazano da su ljudi u stanju gladi spremniji donijeti rizične finansijske odluke.
Tim naučnika s Max Planck instituta za neurobiologiju u Njemačkoj koristio je voćne muhe putem kojim je ispitao utjecaj nervnih ćelija na donošenje odluka kada su one aktivne na određenom nivou gladi.
Otkriveno je da se muhe instinktivno plaše ugljendioksida, koji povezuju s opasnošću i u malim količinama. No, taj instikt se neutrališe kada su gladne.
Do toga dolazi jer se sukobljavaju dvije regije u nervnom sistemu, a gladna muha će uvijek izabrati hranu.
Dva područja mozga voćnih muha kontroliraju različite aspekte njihovog ponašanja, tako da su naučnici onesposobili svaku pojedinačno da bi vidjeli kako se njihovo ponašanje mijenja.
Kada su privremeno onesposobili dio insektovog mozga zadužen za učenje i donošenje odluka, naučnici su otkrili da muhe nisu pokazivale nikakvu reakciju na ugljendioksid i sasvim su normalno prilazile hrani kada su bile gladne bez obzira na prisustvo ugljendioksida.
No, kada su bile nahranjene izbjegavale su to područje, što sugeriše da naslijeđeni instinkti u drugim područjima mozga kontroliraju donošenje odluka.
"Glad utječe na mozak i ne možemo razmišljati normalno niti donositi objektivne odluke", rekla je dr. Grunwald-Kadow.
