Rani početak nastave stvara pritisak kod djece, što ometa njihovu sposobnost spavanja i izlaže ih većem riziku od nastanka problema u mentalnom zdravlju.
Lider studije dr. Jack Peltz s Univerziteta Rochster Medical Center kazao je kako se zbog ranog buđenja stvara pritisak kod djece da moraju ranije leći i naspavati se, zbog čega imaju povećane mentalne smetnje, dok kasniji početak nastave ima dobar utjecaj.
"Dobar san uz kasniji početak nastave daje bolje rezultate", rekao je Peltz.
Stručnjaci preporučuju učenicima da imaju rutinu lijeganja uvijek u isto vrijeme, a to je između osam i 10 sati navečer te da smanje upotrebu tehnologije prije odlaska u krevet.
U istraživanju je analizirano 197 učenika između 14 i 17 godina koji su popunjavali upitnike. Na pitanja su odgovarali i njihovi roditelji. Pitanja su bila u vezi s njihovim navikama spavanja, kada liježu i da li su jutarnji ili večernji tip.
Bili su podijeljeni u dvije grupe, one kojima nastava počinje prije 8:30 sati i one kojima počinje kasnije. Sedam dana su pisali dnevnik gdje su bilježili navike u spavanju, kvalitet i dužinu sna te simptome depresije i anksioznosti.
Rezultati su pokazali da su učenici koji su ustajali ranije jer im je nastava počinjala u 7:30 sati imali simptome depresije i anksioznosti. Utvrđeno je da je to imalo i utjecaj na njihove aktivnosti i ishranu.
Istraživanje je objavljeno u žurnalu Sleep Health.
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
