Veza između poremećaja spavanja i zdravstvenih problema naglašava način na koji tijelo reguliše nivo šećera u krvi dok se odmara. Na primjer, stanja kao što je opstruktivna apneja za vrijeme spavanja povezana su s dijabetesom tipa 2 i njegovim komplikacijama.
Nivo šećera u krvi prirodno raste noću, bez obzira da li osoba spava ili ne, što je dio cirkadijalnog ritma tijela. Zdravim ljudima ove fluktuacije obično ne smetaju. Međutim, loš san može dovesti do nezdravog nivoa šećera u krvi.
Nedostatak sna, čak i u malim količinama, povećava otpornost na inzulin, što uzrokuje povišene razine šećera u krvi. Stoga je nedostatak sna često povezan s dijabetesom. Jedno istraživanje je pokazalo da nivo glukoze u plazmi i lučenje insulina utiču na vrijeme spavanja. Rano spavanje je povećalo nivoe glukoze i insulina, dok su se oni vratili u normalu tokom kasnijih sati sna.
Nedostatak sna uzrokovao je značajne promjene u ovim nivoima, pri čemu su glukoza i inzulin ostali stabilni tokom prvog dijela noći prije nego što su naglo pali. Ovi nalazi sugeriraju da poremećeni obrasci spavanja negativno utiču na metabolizam glukoze u mozgu i tjelesnim tkivima.
Bez obzira na studiju, možemo biti sigurni da nam je svima, apsolutno svima, potreban kvalitetan san, dovoljno sati sna i odmor koji je potreban našem tijelu. Stoga, nemojte zanemariti važnost sna!
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
