Prevencija kardiovaskularnih oboljenja trebala bi početi u djetinjstvu
"Studije su pokazale da oboljeli od dijabetesa i ako se liječe, a nisu dobro regulisanog šećera u krvi, mnogo češće obolijevaju od infarkta srca i drugih kardiovaskularnih bolesti. Za dijabetičare, sa 'dugim dijabetičarskim stažom', zbog oštećenja na nervima krvnih sudova i mišića srca karakteristična je pojava nijemog infarkta, koji nema klasičnog bola u prsima ili gušenja'. Tek kasnijim pregledom EKG-a ili ultrazvuka srca vidimo ožiljak na srcu, a pacijent nije imao klasične simptome infarkta, niti je ležao u bolnici", rekla je Bureković.
Prema njenim riječima prevencija kardiovaskularnih oboljenja trebala bi početi u djetinjstvu i ranoj mladosti zdravim načinom života (dijetalna ishrana s restrikcijom masnoća i koncentrovanih ugljikohidrata, slatkiša) te fizičkom aktivnošću.
U mlađoj i srednjoj životnoj dobi trebaju praviti preventivne preglede, kontrolisati krvni pritisak, šećer u krvi, masnoće u krvi, rano otkriti i liječiti gore pobrojane faktore rizika.
Smatra kako pacijenti, a i opća populacija nisu dovoljno informisani o dijabetesu kao faktoru rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti.
"Pogotovo nisu dovoljno informisani o predijabetesu, kao faktoru rizika i potrebi liječenja. Osim nedovoljne informisanosti nemamo ni dovoljno razvijenu svijest o preventivnoj zdravstvenoj zaštiti, a kamoli da imamo razvijene programe i projekte o ranom skriningu i liječenju predijabetesa, dijabetesa i drugih faktora rizika kardiovaskularnih bolesti", rekla je.
Stručnjaci u svijetu već nekoliko godina upozoravaju da je dijabetes smatra bolešću pandemijskih razmjera. Svjetska zdravstvena organizacija i IDF (Internacionalna Dijabetološka Federacija) pretpostavile su da je 2016. godine u Bosni i Hercegovini oko 13 posto oboljelih od dijabetesa.
Postotak se, kaže Bureković, povećava u starijoj životnoj dobi.
"Ako kažemo da je otprilike toliko i predijabetesa (oni koji još ne znaju da su bolesni) onda je to veliki broj. Ako znamo da barem pola od onih koji znaju za dijabetes se ne liječe, a pola od onih koji se liječe nisu dobro regulisani, onda se broj onih za nastanak kardiovaskularnih bolesti jako povećava. Inače je statistika različita za različite zemlje, u zavisnosti od ekonomskih mogućnosti, obrazovanja, informisanja, preventivnih programa te ranog skrininga bolesti. U Evropi prosječno na 100 osoba oko 8 ih je oboljelo od dijabetesa", rekla je.
Na pitanje kako prepoznati i kako spriječiti kardiovaskularne komplikacije Bureković kaže:
"Svakako promjena životnog stila (dijetalna dijabetična ishrana podijeljena u više manjih obroka uz fizičku aktivnost primjerenu dobi, kondiciji i drugim bolestima), gubitak viška kilograma, prestanak pušenja, prestanak uzimanja alkohola, izbjegavanje stresa, je prva stepenica u liječenju dijabetesa. Redovno uzimanje terapije, redovne kontrole šećera u krvi, redovan odlazak ljekaru, regulisan krvni pritisak, regulisane masnoće u krvi sigurno mogu odgoditi nastanak kasnih komplikacija, naročito KVB."
Ona napominje da brzo zamarenje kod težih fizičkih aktivnosti, zamaranje pri penjanju uz stepenice, brzo zamaranje kod hodanja po ravnom mogu biti prvi simptomi KVB.
Poručuje da je najbolji put do zdravlja zdrav način života bez stresa, uz mnogo kretanja I redovne preglede kod ljekara. Starijima od 40 godina preporučuje povremenu kontrolu šećera u krvi.
Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta ‘Znanjem do zdravlja" kojeg provodi Udruženje za razvoj društva Kap uz podršku Novo Nordisk Pharme, s ciljem podizanja svijesti oboljelih od dijabetesa o važnosti prevencije kardiovaskularnih oboljenja.
