Sarajlije u Savjetovalište za ishranu i poremećaje ishrane najčešće dolaze zbog viška kilograma

Trenutno se u Savjetovalištu, koje je osnovano pri Zavodu za javno zdravstvo KS, "liječi" oko 30 pacijenata. Prije ih je bilo mnogo više, ali se zbog reorganizacije rada Savjetovališta ne primaju novi pacijenti. Prema riječima dr. Zlatana Hamze, specijaliste zdravstvene ekologije i higijene, građani uglavnom dolaze zbog prekomjerne težine uzrokovane lošim načinom ishrane, ali dolaze i oni kojima treba nekoliko kilograma.

"Osim njih javljaju se i pacijenti kojima je potreban poseban režim ishrane kao što su npr. oboljeli od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa, dijabetičari koji nemaju uredan glikemijski status te osobe sa hormonalnim disbalansom... Također, na savjetovanje dolaze i pacijenti poslije operativnih zahvata u digestivnom traktu", rekao nam je Hamza.

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u knjizi "Pretilost djece u srednjim školama KS" koju su izdali ministarstva obrazovanja i zdravstva KS prošle godine, skoro svako treće dijete srednjoškolskog uzrasta ima poremećaj uhranjenosti (31,4 posto), dok je taj procenat u mlađoj, odnosno dobi osnovnog obrazovanja čak 49,3 posto.

"Glavni razlozi su već hiljadu puta spomenuti: dostupnost brze i nezdrave hrane, kao i nedostatak fizičke aktivnosti, odnosno pozitivan energetski bilans. Jako malo se sistemski i društveno radi na prevenciji, ne samo sa ovom tematikom, nego generalno, tako da mi javnozdravstveni djelatnici uz nekoliko entuzijasta nezdravstvenog usmjerenja dođemo, figurativno rečeno, kao 'jedan litar vode u gašenju šumskog požara'. Ne vodi se računa, jer ovaj problem u početku ne boli, naprotiv ukusan je i sladak. Tek kasnije u životu nastaju stanja koja nose veliku opasnost po zdravlje. Osim društva i roditelji iz ovih ili onih razloga ne obraćaju dovoljno pažnju na djecu, pa ona provode previše vremena sa mobitelima, tabletima, ispred televizora, a sve uz čips, čokolade i ine industrijske poslastice", kazao je Hamza.

Boravak u Savjetovalištu Zavoda, odnosno posjeta, u prosjeku traje oko sat vremena, gdje ljekar specijalista, osim iz ugla ishrane, pristupa i kao porodični ljekar, te se pokušava stvoriti cjelokupna slika o stanju kako bi se kasnije lakše provelo savjetovanje do željenog cilja.

"Osnovna filozofija je uravnotežena i raznovrsna ishrana sa akcentom na hranu koja je zastupljena na našem podneblju, naravno uz dodatak mediteranske ishrane. Pacijentima se daju individualni planovi ishrane, kao i savjet da vode dnevnik ishrane, tako da sami kući imaju uvid u vrstu i količinu unesene hrane na dnevnoj osnovi. Osim toga, radi se i na smanjenju preventabilnih faktora rizika (pušenje, neaktivnost, stres...) za nastanak hroničnih masovnih nezaraznih bolesti", rekao je Hamza.