Moglo bi vam dati energiju ili vas učiniti nervoznim
Dnevna doza čokolade mogla bi biti savršeno osvježenje kada se osjećate loše. Yeung kaže da za to možete zahvaliti kofeinu jer i mliječna poput tamne čokolade sadrži ovaj stimulans. Samo što tamna sadrži više kofeina po porciji.
"Osim toga, čokolada je dobar izvor ugljikohidrata, koji su prvi izvor goriva za vaše tijelo. Međutim, dok neki uživaju u skromnom porastu energije od konzumiranja čokolade, drugi bi se mogli osjećati malo nervozno ako su osjetljivi na kofein", navodi ona.
Čak i male doze kofeina mogu uzrokovati nemir i probleme sa spavanjem kod ljudi osjetljivih na kofein. Ipak, za većinu odraslih osoba 400 miligrama kofeina dnevno smatra se sigurnim.
Povezano je sa zdravljem srca
Konzumacija čokolade može biti sjajna za zdravlje vašeg srca. Moćni biljni spojevi zvani flavonoidi koji se nalaze u kakau mogu pomoći u smanjenju holesterola, poboljšati protok krvi i smanjiti otpornost na inzulin.
"Neke studije pokazuju da umjerene količine čokolade mogu sniziti krvni pritisak, rizik od moždanog udara i lipidne ploče", kaže Yeung.
No, istraživači su također primijetili da konzumiranje većih količina slatkiša može poništiti zdravstvene dobrobiti i uzrokovati negativne učinke zbog povećanog unosa šećera.
Može podržati zdravlje mozga
Vaša čokoladica se također može pohvaliti nekim dobrobitima za vaš mozak . Neka istraživanja pokazuju da bi flavanoli u čokoladi mogli biti povezani s poboljšanim pamćenjem i boljim vremenom reakcije.
Zapravo, mala studija objavljena u novembru 2019. godine u Nutrients povezala je svakodnevnu konzumaciju 24 grama tamne čokolade tokom mjesec dana s poboljšanom kognitivnom funkcijom i učinkom, a ti su pozitivni učinci trajali tri sedmice nakon što su sudionici prestali svakodnevno jesti čokoladu.
Ipak, mnoge studije koje pokazuju značajno poboljšanje kognitivnih sposobnosti obično uključuju iznimno visok unos flavonoida - više od 400 miligrama dnevno ili ekvivalent osam pločica tamne čokolade. Iako zvuči primamljivo, radi se većoj količini od preporučenog dnevnog unosa i dugoročno gledano nije dobra opcija.
Povezana je s povećanjem lošeg holesterola
Iako se flavonoidi kakaovca mogu povezati sa snižavanjem holesterola, određene vrste čokolade, naročito ako se konzumiraju u velikim količinama, mogu dovesti do povećanja nivoa LDL holesterola. Čokolade, posebno mliječna i bijela, sadrže zasićenu masnoću iz kakao maslaca (prirodna masnoća zrna kakaovca). Primjerice, bijela čokolada sastoji se od najmanje 20 posto kakao maslaca i do 55 posto šećera.
Može pridonijeti debljanju
Kao i svaka hrana, čokolada ima kalorija, a ako unosite više kalorija, to može dovesti do debljanja. Što se tiče nakupljanja kilograma, ono što čokoladu čini posebno problematičnom je sadržaj šećera. Hrana koja uzrokuje skokove šećera u krvi i inzulina može dovesti do gladovanja i prejedanja. S vremenom ovaj obrazac može povećati rizik od debljanja, kao i rizik od dijabetesa i bolesti srca.
Mogla bi izazvati stomačne probleme
Ovisno o vrsti, čokolada može sadržavati više mliječnih proizvoda i dodanih šećera, a to može dovesti do stomačnih problema, uzrokujući probleme poput proljeva, nadutosti, bolova u stomaku i plinova. To se posebno primijeti ako imate intoleranciju na laktozu, sindrom iritabilnih crijeva ili osjetljivost na šećer.
Mogla bi pridonijeti bubrežnim kamencu
Ako ste skloni bubrežnim kamencima, trebali biste izbjegavati svakodnevno jesti čokoladu. To je zato što je čokolada bogata oksalatima, prirodnom tvari koja se nalazi u mnogim namirnicama. Iako ne morate potpuno izbaciti čokoladu, ograničavanje na posebne prilike vjerovatno je sigurna ideja ako imate problema s bubrežnim kamencom.
Mogla bi izazvati migrene
Čokoladica mogla bi biti izvor jake glavobolje. Čokolada sadrži kofein i beta-feniletilamin. Oba stimulansa mogu utjecati na način na koji živčani sistem funkcioniše i uzrokovati sužavanje krvnih žila, što u konačnici dovodi do migrene. Osim toga, mnoge čokolade imaju puno dodanog šećera, što može dovesti do povećanja šećera u krvi i hormonalnih fluktuacija, koje također utječu na krvne žile.
Treba vam više alarma da biste se probudili? Evo kako to utječe na vaš organizam
