Svjesnost djeluje jednako dobro kao i lijekovi za obuzdavanje anksioznosti
Istraživanje je objavljeno u JAMA Psychiatry, a uključivalo je grupu od 276 odraslih osoba s neliječenim anksioznim poremećajima.
Polovina pacijenata je nasumično odabrana da uzimaju 10 do 20 mg escitaloprama, generičkog oblika Lexapro-a, uobičajenog lijeka koji se koristi za liječenje anksioznosti i depresije. Druga polovina je dodjeljena osmosedmičnom kursu za smanjenje stresa zasnovanog na svjesnosti.
Rezultati su bili zapanjujući: obje grupe su doživjele smanjenje simptoma anksioznosti za oko 20 posto tokom perioda od osam sedmica.
Elizabeth Hoge, vodeća autorica studije i direktorica Programa za istraživanje anksioznih poremećaja na Univerzitetskom medicinskom centru Georgetown, rekla je za CNN da se nada da će istraživanje otvoriti više mogućnosti liječenja za pacijente s anksioznošću.
"Lexapro je odličan lijek, često ga propisujem, ali nije za svakoga", kazala je.
Meditacija bi se mogla prepisati umjesto lijekova za pacijente koji imaju ozbiljne nuspojave ili imaju alergije na lijekove protiv anksioznosti. A početak meditacije mogao bi biti i prvi korak za ljude koji imaju neliječenu anksioznost i oprezni su kod lijekova.
Međutim, istraživanje ne bi trebalo da bude okidač za pacijente da prestanu da uzimaju lijekove bez konsultacije sa ljekarom.
"Ako neko već uzima lijekove, može istovremeno da proba meditaciju. Ako žele da prestanu uzimati lijekove, trebalo bi da razgovaraju sa svojim ljekarom", dodaje.
Mogu postojati neutvrđeni faktori zbog kojih neki pacijenti bolje reaguju na meditaciju. Hoge kaže da su nakon što je prikupljanje podataka završeno, učesnicima je data mogućnost da isprobaju opciju liječenja koja im nije dodijeljena. Neki pacijenti koji su bili dodijeljeni grupi za meditaciju otkrili su da je lijek zapravo mnogo učinkovitiji za njih, i obrnuto.
Hoge kaže da bi daljnja istraživanja mogla istražiti "koji su prediktori odgovora na različite tretmane", proučavajući koji pacijenti imaju više koristi od meditacije u odnosu na lijekove. Tada bi kliničari mogli propisati različite režime liječenja.
I ona se nada da će istraživanje dovesti do toga da više osiguravajućih kompanija pokrivaju kurseve meditacije kao tretman anksioznosti.
"Obično su osiguravajuće kompanije spremne da plate za nešto kada postoje istraživanja koja podržavaju njegovu upotrebu. Ako znaju da je jednako efikasan kao lijek koji plaćaju, zašto ne bi platili i ovo", rekla je ona.
Pacijenti koji su dodijeljeni grupi za meditaciju bili su zamoljeni da lično pohađaju čas grupne meditacije svjesnosti jednom sedmično. Svaki čas je trajao oko dva i po sata i održavao se u lokalnoj klinici. Također, su zamoljeni da sami meditiraju oko 40 minuta dnevno.
Hoge je uporedio posvećenost vremena sa "pohađanjem časa vježbi ili časa umjetnosti".
Međutim, prema Joseph Arpaia, psihijatru sa sjedištem u Oregonu koji je specijaliziran za svjesnost i meditaciju, dnevna posvećenost vremena je vjerovatno prevelika za mnoge pacijente koji se suočavaju s anksioznošću.
Arpaia kaže da je radio na pronalaženju manje intenzivnih metoda svjesnosti kako bi pomogao pacijentima da upravljaju svojom anksioznošću. Jedna tehnika koju podučava zove se "resetovanje jednim dahom" koja pomaže pacijentima da se smire tokom jednog udisaja.
Uprkos njegovoj rezervi, uvijek je zanimljivo vidjeti kako meditacija djeluje, a djeluje jednako dobro kao i lijekovi.
"Nadam se da ljudi shvate da postoje stvari osim lijekova koje mogu djelovati. Moja druga nada bi bila da shvate da ako sjede i prate dah činite da se osjećate opušteno, odlično, ali ne čini da se svi osjećaju opušteno. Pronađite nešto što radi. Čitajte knjigu, idite u šetnju, provodite vrijeme u vrtu", rekao je.
