Velika pomoć za oboljele: Banka koštane srži Bosnu i Hercegovinu vodi u svijet

"Iako radimo na nivou Federacije, mi pravimo registar za sve ljude Bosne i Hercegovine. Mislim da će se to i zakonski dobro izregulirati, raditi dobro za dobre ljude mislim da ne može biti loše", kaže dr. Knežević za Klix.ba.

Dodaje kako je opća činjenica to da je zdravstvo u teškoj situaciji, teško je zdravstvenim radnicima, no zapravo je najteže bolesnicima i pacijentima koji čekaju i traže rješavanje svog problema u zdravstvenim institucijama.

"Mi zdravstveni radnici nikad nismo imali predrasuda, nismo dijelili ljude na osnovu razlika i nikad nismo bili podijeljeni. Mi unutar bolnica između regija sarađujemo, pomažemo bolesnicima, prebacujemo se iz jedne bolnice u drugu, ako nešto jednoj bolnici nedostaje, mi pomažemo... Držimo se onoga da je nama čovjek čovjek, zato ovo i radimo, da bi bilo koji čovjek iz bilo kojeg dijela BiH, ali i dalje, mogao dobiti pomoć koja mu je potrebna. Nema granica i svi ljudi, bez obzira na nacionalu pripadnost, boju kože, religiju, žele da pomognu bolesnom čovjeku", navodi naša sagovornica.

U aprilu će se u Mostaru održati 19. Međunarodni sajam gospodarstva na kojem će učestvovati i Banka koštane srži koja će predstaviti ljudima ovaj projekat i registar donatora matičnih ćelija, kao i informisati posjetitelje o njihovim ciljevima. Na donatorskoj večeri okupit će se svi ljudi dobre volje koji žele sponzorirati ili finansijski podržati jedan ovakav projekat.

"Činimo to zbog svih građana u Bosni i Hercegovini, zbog svih bolesnika koji trenutno boluju od leukemije ili neke druge zloćudne bolesti koštane srži, činimo sve zbog bolesnika da što prije dođu do svog transplantata, terapije i do svog zdravlja", kazala je.

Šta Banka koštane srži znači za građane Bosne i Hercegovine?

Matične ćelije su pune informacija iz naše genetike, a nalaze se u koštanoj srži i u pupčanoj krvi. Njihova transplantacija radi se već duži period. Ćelije se pohranjuju, čuvaju i koriste za liječenje kod određenih malignih oboljenja koštane srži kao što je npr. leukemija.

Trenutno u BiH oko 60 osoba, među kojima je veliki broj djece, čeka na transplantaciju matičnih ćelija koštane srži.

Banka koštane srž, kao i postojanje certificirane laboratorije za HLA tipizaciju od ogromne je važnosti za Bosnu i Hercegovinu. To znači da sa bh. registrom omogućavamo ljudima iz BiH da se liječe u vlastitoj zemlji, skraćujemo liste čekanja te povećavamo mogućnost liječenja i izvan granica naše države.

To znači i da će ljudi iz Evrope i dalje moći dolaziti u naše centre gdje će se moći transplantirati i obavljati najsavremenije operacije koje se danas u svijetu rade.

"Pored toga, i cijena transplantacije će biti dosta niža za razliku od odlaska u druge zemlje u kojim su visoke cijene. Formiranje registra matičnih ćelija koštane srži nas vodi u svijet. Tu smo pored Evrope, a ne možemo nikako ući u nju, ja se nadam da ćemo moći to uraditi bar na ovaj način. Čak i za Hrvatskom kasnimo nekih deset godina, ali možemo stići i nije nikad kasno, čak i ako krenemo danas, a krenuli smo, uz ovakav rad kako sad radimo, smatram da ćemo za neke dvije godine biti poznati i prepoznatljivi i za uzimanje matičnih ćelija, njihovo čuvanje i transplantaciju naših bolesnika, ali i pacijenata izvan naše države", za Klix.ba govori dr. Jadranka Knežević, predsjednica stručnog tima projekta Banka koštane srži u BiH.

Na koji način možete donirati matične ćelije koštane srži?

Donacija matičnih ćelija koštane srži danas se obavlja na moderan način iz periferne krvi preko aparata koji su slični dijaliznim aparatima principom leukofereze.

Ovaj proces počinje jednim ubodom u venu, a uz pomoć aparata, određene količine krvi se prerađuju, iz njih se izdvajaju matične ćelije i ona se vraća nazad donatoru. Proces ne boli, traje od 45 do 50 minuta te za sada nisu zabilježene nikakve kontraindikacije ili nuspojave ovakvog darivanja koštane srži. Takvi aparati su dostupni u Mostaru, Sarajevu i Tuzli,

"Pokušavamo regrutirati i animirati mlađe ljude, a otkako smo počeli razgovarati više o ovakvom načinu doniranja matičnih ćelija, ljudi zovu i počinju pitati kad će to početi, tako da mislim da nećemo imati problema s osiguravanjem dovoljnog broja darivatelja", navodi dr. Knežević.

Krv će se u budućnosti moći darivati u Kliničkom centru u Mostaru, ali i drugim transfuzijskim centrima. Donator će darovati uzorak krvi od nekih 7 ml. Nakon toga se radi HLA tipizacija i ti nalazi idu u registar.

Za to sve potreban je softver koji košta između 250.000 i 300.000 KM, a Klinički centar je već dobio jednu donaciju Iz Hrvatske te uskoro očekuju preuzimanje uzoraka iz Hrvatske i otpočinjanje s vlastitim registrom.