Više od 153 miliona ljudi širom svijeta bolovat će od demencije do 2050. godine

Utrostručenje slučajeva kognitivnih bolesti koje uključuju Alzheimerovu bolest, a koje oduzimaju pamćenje, povezano je s nacionalnim trendovima u faktorima rizika - uključujući gojaznost, dijabetes, nisko obrazovanje i pušenje, prema studiji Global Burden of Disease. Objavljena u četvrtak u časopisu Lancet Public Health, analiza je obuhvatila 195 svjetskih zemalja i teritorija.

Predviđa se da će Sjeverna Afrika, Bliski istok i istočna podsaharska Afrika doživjeti najveći porast demencije, te da će brojke rasti četiri puta. Nasuprot tome, studija je pokazala niži porast u bogatijim zemljama u azijsko-pacifičkom regionu i zapadnoj Evropi.

Žene koje žive s demencijom nastavit će premašivati ​​muškarce 2050. godine, pokazalo je istraživanje, zbog kombinacije genetskih faktora rizika i dužeg životnog vijeka, jer rizik od demencije raste s godinama.

Ipak, prognoza putanje studije mogla bi se promijeniti ako se preduzmu odgovarajuće mjere, navodi se u popratnom komentaru u istom časopisu.

Studija daje "apokaliptične projekcije koje ne uzimaju u obzir preporučljive promjene u načinu života", rekli su u komentaru doktori Univerzitetske bolnice Bordeaux Michael Schwarzinger i Carole Dufouil, koji nisu bili uključeni u analizu.

Zbog svega navedenog zvaničnici nastoje osmisliti ciljanu politiku kako bi se uhvatili u koštac s rizikom od demencije, koja je sedma na listi vodećih uzroka smrti u svijetu.