Prehrambene navike mogu biti rani znak upozorenja na frontotemporalnu demenciju
Za razliku od drugih oblika demencije, frontotemporalna demencija u početku ne uzrokuje gubitak pamćenja ili poteškoće s koncentracijom.
Umjesto toga, jedan od najranijih znakova je opsesivno ili ponavljajuće ponašanje, što se može odraziti na obrasce prehrane.
Specijalizirani članak Međunarodne škole za napredne studije (SISSA) napominje da je frontotemporalna demencija povezana s nizom abnormalnih navika u prehrani. To uključuje prejedanje, opsjednutost određenom hranom, pa čak i konzumiranje nejestivih predmeta.
Ovo stanje povezano je sa širokim rasponom abnormalnog ponašanja u prehrani, što dodatno komplikuje ionako izazovno stanje.
Neki pacijenti mogu odbiti bilo koju hranu koja ne odgovara njihovoj fiksaciji. Na primjer, jedan dokumentirani slučaj opisuje ženu koja je nekoliko mjeseci jela samo banane i pila mlijeko. Obdukcija nakon njene smrti potvrdila je da je imala frontotemporalnu demenciju.
Bilo je slučajeva da su osobe s FTD-om uzimale hranu s tuđih tanjira ili potpuno zanemarivale njihova prehrambena ograničenja.
"Ova ponašanja mogu biti problematična i fizički i društveno", kaže Marilena Aiello, naučnica na SISSA-i koja je sudjelovala u istraživanju bolesti.
Studija otkriva da "nekoliko nalaza otkriva da su takve promjene u prehrani češće kod pacijenata s frontotemporalnom demencijom (FTD) nego kod drugih vrsta demencije. Promjene u prehrani mogu se razlikovati između dvije varijante bolesti, naime varijante ponašanja i semantičke demencije (SD)".
"Pacijenti su uglavnom skloni debljanju. Iako u nekim ekstremnim slučajevima gube na težini zbog opsesivne konzumacije jedne namirnice", navodi naučnica Aiello.
Tačan razlog zašto FTD utječe na prehrambene navike ostaje nepoznat. Međutim, Aiello sugeriše da poremećaji u autonomnom živčanom sistemu mogu igrati značajnu ulogu mijenjajući percepciju gladi, sitosti i apetita. Osim toga, oštećenje hipotalamusa može oslabiti inhibitorne signale, što rezultira nekontroliranim prehrambenim ponašanjem.
Ovaj dio mozga igra ključnu ulogu u proizvodnji hormona koji regulišu otkucaje srca, tjelesnu temperaturu, glad i ciklus spavanja i budnosti. Senzorni i kognitivni faktori također mogu pridonijeti, poput poteškoća u razlikovanju jestivih i nejestivih predmeta.
Pored neuobičajenih promjena u prehrambenim navikama, česti su i drugi simptomi. Prema NHS-u, najčešći simptomi obično uključuju promjene ličnosti i ponašanja.
To uključuje impulzivne ili neprikladne postupke, nedostatak empatije, zanemarivanje lične higijene i gubitak motivacije. Mogu se pojaviti i jezične poteškoće, uključujući usporen govor ili probleme s korištenjem riječi tačnim ili pravilnim redoslijedom unutar rečenice.
