Endorfin, serotonin i dopamin su glavna tri hormona koja dovode do osjećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina kako da se njihovo lučenje potakne.
Faktori kao što je pravilna ishrana, fizičke aktivnosti i kreativni hobiji mogu utjecati na njihovo lučenje.
Endorfin
Kretanje je dugo slovilo kao sredstvo protiv depresije, a nauka je i dokazala tu njegovu spasonosnu ulogu: sport i drugi umjereni tjelesni napori proizvode mjerljiv fiziološki učinak, koji pruža osjećaj psihofizičkog blagostanja.
Englezi to zovu runner's high, što možemo prevesti kao trkačka euforija. Međutim, nije riječ samo o trčanju nego o svakoj tjelesnoj aktivnosti koja zahtijeva malo veći napor, dakle i o biciklizmu, plivanju, košarci, žustrom hodanju, radu u vrtu, seksu itd.
Dopamin
Dopamin utječe na naše raspoloženje, san, pamćenje, učenje i koncentraciju. Stručnjaci smatraju da je dopamin više povezan s motivacijom, željom i nagonom. Dobar balans dopamina od vitalnog je značaja za fizičko i mentalno blagostanje.
Način ishrane može uticati na nivo dopamina, smatra se da zasićene masnoće izazivaju upalne procese koji mogu da utiču na lučenje dopamina. Usljed nedostatka proteina moguć je manjak l-tirozina, aminokiseline koja pomaže produkciju dopamina.
Fizička aktivnost može povećati nivo dopamina u tijelu. Redovne šetnje, plivanje ili vožnja bicikla mogu pomoći. Promjene u načinu ishrane mogu stimulisati lučenje dopamina. Neke studije navode da nezasićene masti nemaju isti efekat, ishrana koja sadrži više dobrih nezasićenih masnoća, uz dodatak voća, povrća i proteina može biti korisna.
Aminokiselina l-tirozin je posebno važna, jer je tijelu potrebna za proizvodnju dopamina. L-tirozina ima u piletini, govedini, jajima, bademima, avokadu, bananama. Avokado i banane su i prirodni izvori samog dopamina, zajedno sa drugim namirnicama, kao što su grašak, patlidžani, agrumi, paradajz.
Serotonin
Serotonin je prirodni monoaminski neurotransmiter koji prenosi signale između nervnih ćelija u cijelom tijelu. Osim što kontrolira emocije, utječe i na motoričke funkcije. Jednako tako, utječe i na raspoloženje, a poznat je i kao jedan od hormona sreće. Osobi pomaže i da bolje zaspi, važan je za probavu, ali i za zacjeljivanje rana i za kontrolu seksualnih funkcija. Postoje istraživanja koja kažu kako manjak ove hemikalije može utjecati i na pojavu depresije.
Tako se razina ovog spoja može povećati izlaganjem dnevnom svijetlu, vježbanjem, pravilnom prehranom i meditacijom. Što se tiče prehrane, najviše će na razinu serotonina utjecati složeni ugljikohidrati kao što su povrće, voće, mahunarke ili cjelovite žitarice. Kada se jedu ove namirnice tijelo proizvodi više inzulina, a on onda pomaže mišićima da privuku više aminokiselina, a time i daju bolju priliku triptofanu da dođe do mozga.
