On je u intervju za Fenu govorio o stanju u kulturi, umjetnosti i kinematografiji u BiH, zatim problemima, ali i pozitivnim primjerima u tim oblastima.
Tvrdi da se još od 1991. godine do danas svjesno radi na urušavanju kulture i obrazovanja, jer političkim partijama na vlasti, kako navodi, ne odgovaraju dobri rezultati u ovim oblastima.
Prema definiciji kulture, dodao je Dizdarević, građani koji se bave kulturom su protiv političara kojima odgovara "žabokrečina".
Smatra da su kultura i sport dvije stvari po kojima je BiH poznata u svijetu te da se svake godine nižu uspjesi koje vlast ne podržava.
"Političari se bave sobom i svojim problemima i ne vide koja je korist tih rezultata u kulturi i sportu i kolika je to predispozicija za veći uticaj u svijetu", objasnio je Dizdarević.
Nakon što je 80-ih godina osnovana Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, dodao je Dizdarević, postojao je određeni broj protivnika koji su smatrali da svi talenti iz Sarajeva mogu otići u Beograd ili Zagreb na studij.
"I dalje ponavljam ljudima da zažmire i zamisle da ta akademija nije nikada ni osnovana. Danas ne bismo imali ni glumce ni producente ni dramaturge koji postižu uspjehe", naglasio je.
Kaže da upravo takve osobe pokušavaju da izgrade što više prepreka između mladih ljudi i njihovih ostvarenja od kojih će naposljetku i odustati.
Kao pedagog, dodao je profesor Dizdarević, divi se svima koji studiraju film u BiH, jer je teško časno živjeti od tog posla.
"Pokušavamo da im damo što više iskustva i znanja da bi bili sretni ljudi, ali je vrlo teško živjeti od toga. I ne govorim samo o filmu, već i umjetnosti uopće", poručio je.
Ipak, dodaje Dizdarević, postoji otpor i energija koja bez obzira na takve okolnosti, uspijeva nešto da napravi.
"Političari pokušavaju da predstave kulturu kao bacanje novca, ali to nije tako, jer kultura može da bude vrlo uspješna grana privrede", kazao je Dizdarević.
Objasnio je da BiH u finansiranju svojih filmova učestvuje s 20 do 25 posto budžeta, a da se ostala sredstva osiguravaju iz regiona, evropskih fondova ili koprodukcije.
"Tih 80 posto sredstava koji dolaze iz inostranstva se potroše u BiH što između ostalog zapošljava i uslužne djelatnosti. Trebalo bi da postoji više pameti da se ulaže u kulturu i dobije što više novca, ali političari i dalje prave prepreke", navodi Dizdarević.
Govoreći o situaciji u pozorištima u BiH, on ju je opisao kao gotovo katastrofalnu, jer nema novca za nove projekte i premijere.
Pohvalio je alternativne scene koje, kaže, dosta dobro funkcionišu i prave izuzetno interesantne stvari, a kao jednu od njih naveo je Sarajevski ratni teatar.
"U BiH postoji toliki potencijal da bi mnoge zemlje bile presretne da imaju bar djelić toga, ali političko okruženje kod nas ne posjeduje ni znanje ni dobru volju da prepoznaju te kvalitete", ustvrdio je.
Smatra tužnom činjenicu da na premijere ne dolaze ljudi koji odlučuju o kulturi.
Govoreći značaju ulaganja u kulturu, naglasio je da je prije 1991. godine bilo dosta projekata da se kultura još više unaprijedi, a da je jedan od njih bio da se u blizini Trebinja napravi studio za snimanje filmova, što je opisao kao jako dobru ideju, prvenstveno zbog svjetla, broja sunčanih dana, blizine mora i planina te historijski značajnih lokacija.
Objasnio je da je tu ideju bilo moguće realizirati, jer su postojali kvalifikovani ljudi koji su radili u filmskoj ekipi, kao što su scenski radnici, kostimografi, rasvjetljivači ili rekviziteri.
"Nažalost, ti zanati polako izumiru, a ne radi se na njihovom obnavljanju. Ako bi se sada i napravio neki sličan studio, tu ne bi imao ko da radi. Ali u svakom slučaju, mi nemamo ni kratkoročne ni dugoročne projekte, osim krpljenja", istakao je.
Naglasio je da je prije sedam do osam godina budžet Fonda za kinematografiju smanjen za pola te da trenutno iznosi 1,5 miliona KM, dok vozni park općine ili kantona vrijedi više.
Iako je situacija u kulturi katastrofalna, Dizdarević je kao pozitivan primjer izdvojio Susrete mladih stvaralaca "City of art" čiji je i predsjednik Programskog odbora.
Naime, oko 40 studenata i mentora iz BiH, Srbije i Hrvatske su od 24. jula do 4. augusta prisustvovali radionicama iz oblasti filma, teatra i novinarstva, a na kojima su predavali, između ostalih, slikar Safet Zec, te profesori Andrija Dimitrijević, Zoran Blažina, Ljiljana Petrović i novinar Rinko Golubović.
"Većina kulturnjaka je 'utučena u glavu' i odustaju od dobre ideje zbog nedostatka podrške. Ali uspjeli smo organizirati prvi 'City of art' što će prerasti u značajnu manifestaciju", naglasio je Dizdarević.
Dodao je da se pozitivna energija stvori nakon što se nešto pozitivno i desi te da je dosta ljudi bilo jako zadovoljno ovom idejom.
Najavio je da će "City of art" dobiti karakter međunarodnih susreta gdje će se mladi stvaraoci moći upoznavati, družiti i raditi.
Dodao je da su Susreti prošli u radnoj atmosferi te pohvalio talent mladih učesnika koji dolaze s različitih akademija iz BiH, Srbije i Hrvatske.
"Svi ti mladi ljudi u sebi nose etiku i vaspitanje koje je suprotno našoj realnosti koju viđamo svaki dan", objasnio je.
Nakon analize urađenog, Dizdarević smatra da će to biti iznenađenje za sve.
Pozvao je sve ljude dobre volje da podrže ovaj projekt, jer to nije samo pitanje mladih generacija, već i Počitelja koji zaslužuje da bude kulturni centar Evrope.
"Ovaj predivni dragulj treba da živi cijele godine, a ne samo tokom ljeta", zaključio je Dizdarević.
Denzel Washington postao sveštenik nakon što je kršten u New Yorku, može se i zarediti
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
