Gazi Husrev-begova biblioteka 481 godinu čuva najvrednije dokumente o Bošnjacima i BiH

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić kazao je kako je ova ustanova upisana u UNESCO-ovu knjigu "Registar pamćenja svijeta" zbog rukopisnih zbirki, više od 10.000 osmanskih dokumenata, periodika i druge građe.

"Ova ustanova zavređuje veću pažnju šire zajednice. Nadam se da će u narednom periodu u finansijskom i organizacijskom smislu biti više u fokusu društvene zajednice Univerziteta u Sarajevu, KS, Grada Sarajevo i drugih institucija. Mi postojimo radi naših korisnika i građe koju čuvamo. Cilj nam je omogućiti što kvalitetniji pristup građi i u tu svrhu smo ove godine formirali digitalnu Gazi Husrev-begovu biblioteku", rekao je Lavić.

Riječ je o projektu koji je započet prije nekoliko godina, a prva faza se završava ove godine. Digitalizovana je bh. periodika od kraja osmanskog perioda do 1945. godine, koja će biti dostupna istraživačima na njihovoj web stranici.

Danas će biti promoviran i novi časopis Anali Grazi Husrev-begove biblioteke čijim izlaskom je 1972. godine označen kraj potpune zatvorenosti ove ustanove prema javnosti. U Analima se objavljuju stručni radovi domaćih i stranih eksperata iz oblasti historije, književnosti, bibliotekarstva, umjetnosti, orijentalistike, lingivstike, a posebno se tretiraju islamske naučne teme i srodne oblasti koje se baziraju na fondovima i bogatoj bibliotečkoj građi Gazi Husrev-begove biblioteke.

Muhamed Hadžijahić, Mehmed Traljić, Mehmed Mujezinović, Osman Sokolović, Kasim Dobrača i Alija Nametak samo su neka od imena čiji su radovi objavljeni u Analima.

"Tokom 45 godina objavljeno je više od 500 radova koji su na različite načine osvijetlili našu kulturnu prošlost i mnoga pitanja iz islamskih studija, književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima i drugih tema. Najvažnije je to da smo došli do novih saznanja jer smo imali podatke o nekim sarajevskim autorima o kojima je do sada bilo pogrešnih podataka, a koji su digitalizacijom građe u Gazi Husrev-begovoj biblioteci omogućili da uporedimo dokumente i identifikujemo ličnosti i lokalitete. Tako smo došli i do novih saznanja o braći Kalaba koji su živjeli u Sarajevu u 19. stoljeću", kazala je promotorka časopisa Lejla Gazić.